SDP bira novog šefa oporbe. Evo tko sve u Partiji ima pravo glasa i koga će se sve birati

Foto: Tomislav Kristo / CROPIX

Nakon katastrofalnih rezultata na zadnjim parlamentarnim izborima najveća oporbena stranka, SDP, u subotu 26. rujna bira novog predsjednika.

Pred novim će predsjednikom biti težak zadatak jer stranka podijeljena, puna sukoba i kao takva ima jedan od najnižih rejtinga u svojoj novijoj povijesti. Nasljednik Davora Bernardića, koji se povukao nakon loših izbornih rezultata, birat će se između pet kandidata. To su Peđa Grbin, Mirela Ahmetović, Žejlko Kolar, Ranko Ostojić i Marino Percan.

Osim predsjednika, biraju se i članovi Predsjedništva, ali i 103 člana Glavnog odbora. Iako se SDP hvalio kako je među prvima krenuo u demokratski proces po načelu jedan glas – jedan član u praksi to nije tako. Naime, prema sadašnjem statutu stranke pravo glasa imaju samo oni koji uredno podmiruju svoje članske obveze, odnosno koji su platili članarinu. Tako je pravo izbora imalo samo 6000 članova stranke od njih ukupno 35 tisuća.

Kako bi omogućili pravo glasa što većem broju članova iz stranke su svima dali rok od tri tjedna da podmire svoju članarinu. To je učinilo njih 5000, što znači da će pravo na izbor novog predsjednika imati 11.700 članova stranke, trećina od ukupnog broja. Svi kandidati su se složili da je takva praksa loša, no za izmjene statuta je sada kasno, o tome je trebalo razmišljati ranije.

Osim onih koji nisu podmirili članarinu, pravo glasa nemaju ni oni koji su u stranku ušli nakon raspisivanja izbora. Predsjednika SDP-a članovi biraju neposredno, tajnim glasovanjem, a biračka mjesta nalaze se u sjedištu općinske, odnosno gradske organizacije SDP-a.

Glasovanje se odvija u vremenu od 9 do 18 sati osim ako biračko mjesto ne odredi drugačije, a glasački listić se ispunjava tako da se zaokruži redni broj ispred imena i prezimena kandidata.

Novi politički vjetrovi ili vraćanje na staro

Za predsjednika će biti izabran onaj kandidat koji na izborima dobije minimalno 50% glasova svih koji su glasovali. Ukoliko niti jedan od kandidata ne osvoji potrebnu većinu glasova održat će se drugi krug, sedam dana nakon prvog kruga, u kojem će se suočiti dva kandidata koji su osvojili najveći broj glasova u prvom krugu.

Osim predsjednika, bira se i predsjedništvo. Za članove Predsjedništva SDP-a izabrana će biti tri kandidata koja pripadaju područnoj jedinici Zagreb te po dva kandidata koji pripadaju područnim jedinicama koje čine šest hrvatskih regija. Osim njih, u Predsjedništvo će ući i preostala četiri kandidata s najvećim brojem glasova, neovisno o pripadnosti područnim jedinicama, vodeći računa o rodnom paritetu.

Za potpredsjednika SDP-a izabrani su kandidati s najvećim brojem glasova na nacionalnoj razini, uvažavajući da su među potpredsjednicima zastupljena oba spola. Drugim riječima, riječ o tzv. ZIP modelu po kojem u predsjedništvo ulazi po jedan muškarac i po jedna žena koji su osvojili najveći broj glasova u svojoj područnoj jedinici.

Ni ni tu “slatkim brigama2 SDP-ovih birača nije kraj. Biraju još i članove Glavnog odbora. Članovi Glavnog odbora SDP-a biraju se u izbornim jedinicama koje se podudaraju s županijskim organizacijama, a u svakoj izbornoj jedinici bira se onoliko članova GO SDP-a koliko toj županijskoj organizaciji pripada članova, sukladno odluci o raspisivanju izbora za članove Glavnog odbora SDP-a.

Stoga, dobio SDP predsjednika ili predsjednicu u subotu navečer ili ne pred ovom je strankom u subotu zbilja “dan D” koji će dovesti do nekih novih vjetrova na političkoj sceni u Hrvatskoj općenito.

Komentari