SDP i Možemo! kreću u razgovore o suradnji, evo na čemu će inzistirati Grbinovi ljudi

Foto: PIXSELL

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević trebao bi se u ponedjeljak ili najkasnije u utorak sastati s predsjednikom SDP-a Peđom Grbinom i članom Predsjedništva Ivanom Račanom, a tema je dogovor oko projekata koji će biti temelj koalicije Možemo! i SDP-a u Gradskoj skupštini Zagreba.

Bojazan SDP-a

Premda je među SDP-ovcima glavna tema trebaju li dobiti mjesto predsjednika Skupštine, o tome se neće razgovarati. Tomašević, ali i drugi čelnici platforme Možemo! više su puta javno rekli da su skloni tome da SDP preuzme funkciju predsjednika Skupštine, no dio SDP-ovaca od toga jako zazire.

Njihova je bojazan da bi se uz lijevog partnera, koji je iz ovih izbora izašao višestruko jači od njih, mogli ugušiti i u njihovoj sjeni u sljedeće četiri godine potpuno potonuti u Zagrebu. Za SDP bi to bilo pogubno jer je Zagreb, uz Rijeku, oduvijek bio njihova baza i dodatni gubitak birača u glavnom gradu mogao bi se negativno reflektirati na cijelu stranku.


Grbinu je stoga primarno dogovoriti s Tomaševićem realizaciju projekata pod kojima će biti SDP-ov potpis, a potom je na petero zastupnika koji su na listi SDP-a ušli u Skupštinu da rade na prepoznatljivosti i ostvarenju programa. To im neće biti jednostavno jer su programi SDP-a i Možemo! vrlo slični, a upitno je i tko će od zastupnika koji su ušli u gradski parlament u njemu i ostati. U Skupštini je njihov kandidat za gradonačelnika Joško Klisović koji još nije odlučio hoće li se sljedeće četiri godine baviti Gradom ili će karijeru nastaviti u diplomaciji, potom kandidatkinja za njegovu zamjenicu Dina Vasić koja nije članica stranke, pa kandidat za zamjenika Renato Petek koji je također nezavisan. Od SDP-ovaca, tu su još Ivan Račan i malo poznata Davorka Moslavac Forjan.

Strategija ulaska u pregovore je najprije dogovoriti projekte, a potom vidjeti hoće li SDP preuzeti dužnost predsjednika Skupštine te kako će se raspodijeliti dužnosti po odborima. U SDP-u ne žele otkrivati pojedinosti o kojima će pregovarati idući tjedan, nego načelno navode da je to transparentnost proračuna i poslovanja Grada, sređivanje financija, između ostalog i kroz uvođenje riznice, racionalizacija (preko)brojnih upravnih odjela, dizanje kvalitete javnog prijevoza i rješavanje problema otpada.

SDP-u su financije i u kampanji bile jedna od glavnih tema, a o njima je najviše govorila Dina Vasić, profesorica na Katedri za financije i računovodstvo Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta. Ona je isticala da je proračun Zagreba u visini od 14 milijardi kuna nerealan te da mu treba ozbiljan rebalans. Pritom je naglašavala da Grad nije u stanju servisirati svoje obaveze, da prvi korak mora biti njihovo saniranje, ali i naplata potraživanja. SDP je obećavao transparentni proračun i riznicu ili trezor koji bi bio javno dostupan po primjeru nekih drugih gradova u svijetu. U takvoj se riznici sve transakcije moraju vidjeti online, pa čak i ako je gradonačelnik s nekim otišao na kavu.

Prikazuje li gradonačelnik kavu kao trošak reprezentacije, račun mora isti dan ili u roku od 24 sata dostaviti riznici koja na web stranici objavljuje tko je otišao na kavu, s kim, zašto i koliko je potrošio.

Smanjenje uprava

Smanjenje broja uprava je i u planu Možemo! koji je najavio da će ih s postojećih 27 smanjiti na samo 15-ak. SDP je također u svom planu imao racionalizaciju gradske uprave, no oni su najavljivali još drastičniji rez nakon kojega bi ostalo samo deset uprava. Oko javnog prijevoza SDP je obećavao da će biti brz i točan te dostupan osobama s invaliditetom. Uz to, proširenje tramvajske mreže, denivelaciju brze gradske željeznice, uvođenje dodatnih noćnih linija ZET-a, digitalizaciju i osuvremenjivanje regulacije prometa, obnovu svih mostova i gradnju Jarunskog i mosta na Bundeku, proširenje mreže biciklističkih staza…

Opširni program, na kojemu bi mogli inzistirati u pregovorima, SDP-ovci su imali i u vezi sa zbrinjavanjem otpada, no i on se u dobroj mjeri preklapa s programom Možemo!. SDP-ovci žele sanirati i zatvoriti Jakuševec, sagraditi modernu sortirnicu, a uveli bi i sustav naplate po količini nerazvrstanog komunalnog krutog otpada te elektronski sustav očitanja spremnika, Jutarnji list.


Komentari