Saborski zastupnici u srijedu će raspravljati o paketu poreznih zakona iz 5. kruga porezne reforme, među kojima su i izmjene zakona o financiranju lokalnih jedinica, kojima se povećava njihov udio u raspodjeli poreza na dohodak, dok Fond za izravnanje na sebe preuzima država.
Predloženim se izmjenama zakona o porezu na dohodak snižavaju stope s 24 na 20 posto te sa 36 na 30 posto, a kako je taj porez prihod lokalnih jedinica to će za njih značiti i oko dvije milijarde kuna manji prihod.
No, ukupni trošak predloženih izmjena poreza na dohodak od dvije milijarde kuna odgovara trošku predloženih izmjena zakona o financiranju lokalnih jedinica. Njima se povećavaju udjeli općina i gradova te županija u raspodjeli poreza na dohodak – općina i gradova sa 60 na 74 posto, a županija sa 17 na 20 posto, dok udio za decentralizirane funkcije ostaje 6 posto.
Po novome se iz raspodjele ukida i udio za Fond izravnanje od 17 posto te se precizira da se ta sredstva osiguravaju u državnom proračunu na pozicijama Ministarstva financija.
Uz predloženo smanjenje stopa poreza na dohodak sa 36 na 30 posto te s 24 na 20 posto, izmjenama Zakona o porezu na dohodak od početka iduće godine smanjit će se s 12 na 10 posto stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti.
Također se definira i da se iz poreza na dohodak izuzima nacionalna naknada za starije osobe, koja se uvodi s početkom iduće godine i iznosit će 800 kuna mjesečno. No, stroži porezni tretman predviđen je za slučajeve kada se utvrdi nesrazmjer dohotka i imovine, jer se predviđa povećanje te “kaznene stope”, sa 54 na 60 posto.
U odnosu na prvo čitanje regulira se i porezno oslobođenje za primitke digitalnih nomada.
Naime, novim se Zakonom o strancima uvodi pojam digitalnih nomada, koji podrazumijeva strance koji obavljaju poslove putem telekomunikacijske tehnologije iz Hrvatske, ali ne poslodavcima na području naše zemlje. Kako je riječ o visokokvalificiranim strancima i IT stručnjacima, predloženim bi se izmjenama propisalo porezno oslobođenje za primitke koje će porezni nomadi ostvarivati po osnovi tako stečenog statusa kako bi se olakšala njihova odluka o odabiru Hrvatske kao mjesta njihovog boravišta i rada, ističu predlagatelji.
Izmjenama Zakona o porezu na dobit snižava se opća stopa za sve koji imaju godišnji promet do 7,5 milijuna kuna, s 12 posto na 10 posto.
S 12 na 10 posto smanjila bi se i stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti, a s 15 na 10 posto stopa poreza po odbitku za isplate naknade za nastupe inozemnih izvođača.
Predloženim izmjena Zakona o PDV-u odredbe toga zakona usklađuju se s direktivama EU, među kojima je i ukidanje oslobođenja od plaćanja PDV-a za uvoz pošiljaka male vrijednosti (do 22 eura) iz trećih zemalja. Tako će i hrvatski građani koji kupuju putem interneta iz zemalja izvan EU-a od 1. srpnja 2021. plaćati PDV-a za male pošiljke uvezene u EU čija je vrijednost manja od 22 eura.
Na dnevnom redu i Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti
Očekuje se da će u dnevni red biti uvršten i Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti kojima će se propisati kazne za nepridržavanje mjera zaštite od zaraze koronavirusom.
Prema dosadašnjem tijeku epidemije bolesti covida-19 nedvojbenim se ukazuje neophodnost pravilnog nošenja maski za lice ili medicinskih maski, što utječe na smanjenje mogućeg rizika prijenosa virusa. Pravilna uporaba maski najvažnija je kada su osobe u zatvorenom prostoru i kada je socijalno distanciranje teško provesti ili održati, navodi se.
Zakonskim prijedlogom propisuje se da provedbu nadzora nad primjenom sigurnosnih mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti provode i policijski službenici, inspektori tijela državne uprave nadležnog za civilnu zaštitu, inspektori Državnog inspektorata te inspektori drugih tijela državne uprave u okviru svoje nadležnosti. Također, propisuje se novčana kazna za prekršaje za pravne osobe u iznosu od 10.000 kuna do 40.000 kuna u slučaju nepridržavanja mjera propisanih zakonom, odnosno ako ne poštuje zabranu ili ograničenje održavanja javnih događanja i okupljanja te ako ne poštuje zabranu ili ograničenje održavanja privatnih okupljanja.
Za prekršaje odgovorne osobe u pravnoj osobi, kao i fizičke osobe obrtnika te fizičke osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, propisuje se novčana kazna u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna.
Za prekršaj fizičke osobe propisuje se novčana kazna u iznosu od 500 kuna u slučaju nepridržavanja propisanih mjera, odnosno obveze pravilnog nošenja maske za lice ili medicinske maske.
Za vlasnika, odnosno posjednika privatnog posjeda propisuje se novčana kazna u iznosu od 5000 do 10.000 kuna ako organizira ili dopusti održavanje privatnog okupljanja protivno odredbama zakona.
Također, mijenja se odredba o naplati prekršajne kazne na mjestu počinjenja prekršaja, pa ju može naplatiti osoba ovlaštena za provedbu nadzora nad provedbom sigurnosnih mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti.
