RJEŠENJE NA VIDIKU? U listopadu stižu tri, a do kraja godine još dva lijeka protiv koronavirusa

Ilustracija Foto: Pixabay

Iako se govori o tome kako je cijepljenje jedino rješenje u borbi protiv koronavirusa, izgleda da su znanstvenici na tragu pronalaska lijekova koji bi trebali zaustaviti pandemiju. U sklopu EU strategije za liječenje Covida, utvrđeno je pet obećavajućih lijekova s ciljem da se do listopada ove godine odobre tri nova načina liječenja.

Naime, u srpnju prošle godine Europska komisija odobrila je prvi lijek protiv Covida-19. No, to nije bio novi već postojeći antivirusni lijek remdesivir čija je učinkovitost kod koronavirusa ograničena. U nedostatku prave djelotvorne terapije, znanstvenici diljem svijeta i dalje uporno tragaju za formulom koja bi omogućila uspješno liječenje bolesti izazvane virusom SARS-CoV-2 i spriječila hospitalizacije i smrtne ishode.

Prošlog tjedna je međunarodna istraživačka skupina znanstvenika, među kojom se nalazi  i hrvatski virusni imunolog Luka Čičin-Šain, uspjela izolirati antitijelo koje reagira na delta soj koronavirusa.

Riječ je o lijeku koji sprječava ulazak koronavirusa u stanice i tako prekida njegov lanac širenja kroz organizam. ​Lijek se sada klinički istražuje kako bi se utvrdilo kako djeluje u kliničkim uvjetima.


Klinički farmakolog riječkog Medicinskog fakulteta i KBC-a Rijeka prof.dr.sc. Dinko Vitezić je rekao za Novi list kako je “u proteklom vrlo kratkom razdoblju postignut ogroman znanstveni uspjeh u kreiranju cjepiva koje je postalo dostupno i trenutno predstavlja najvažniji alat za sprečavanje bolesti i njezinih posljedica”.

“Osim cjepiva, drugi prioritet u sprečavanju bolesti stavljen je od samog početka na razvoj lijekova koji će imati potencijal liječenja oboljelih odnosno razvoj antivirusnih lijekova koji mogu skratiti i ublažiti bolest te spriječiti loše ishode poput hospitalizacije, stavljanja na respirator ili smrt”, istaknuo je Vitezić.

Govoreći o novim lijekovima koji bi status lijeka trebali dobiti u listopadu, a još dva sljedeća do kraja godine, Vitezić je rekao kako je riječ o mogućoj primjeni već odobrenog imunosupresiva baricitiniba te četiri monoklonska protutijela.

“Ovaj postupak omogućava procjenu budućih lijekova u ovoj specifičnoj javnozdravstvenoj situaciji koja zahtjeva hitan odgovor. Dobivanje učinkovite terapije uz cijepljenje će upotpuniti mogućnosti obrane i završetak COVID-19 pandemije, ali jednako je tako važno da će takav pristup u nekom budućem sličnom stanju omogućiti još brži odgovor”, naglasio je Vitezić.

Lijekovi su još u fazi ispitivanja

Kakvi su to lijekovi?

Prvi od spomenutih lijekova je Barcitinib, koji po mehanizmu djelovanja spada među inhibitore Janus kinaza (JAK). “Razlikuje” specifične forme u toj superporodici unutarstaničnih signalizacijskih enzima – JAK1 i JAK2 od ostalih tipova i drugih ciljnih molekula. Inhibira i tirozin kinazu 2. Sve spomenute molekule dio su unutarstaničnog složenog sustava kojim se informacija koju stanica zaprimi tako što se na receptore na njenoj površini vežu različiti proupalni citokini – prenosi u staničnu jezgru ili tzv. JAK-STAT sustav, kojim se u jezgru s površine stanice prenose signali koje posreduju najrazličitiji citokini koji propagiraju upalu i pojačavaju imunološku reakciju. Kemijski, barcitinib je tzv. “jednostavna mala molekula” – tzv. “konvencionalni lijek”. Primjenjuje se oralno.

Farmakolog prof. dr. sc. Vladimir Trkulja s Medicinskog fakulteta u Zagrebu ističe da po farmakoterapijskoj klasifikaciji, barcitinib spada u lijekove koji potiskuju imunološku reakciju, posebice staničnu imunost.

Za sada, u EU je barcitinib odobren za liječenje reumatoidnog artritisa i atopijskog dermatitisa. To su bolesti u kojima postoji izražena reakcija imunološkog sustava na vlastito tkivo čovjeka. Suprimirajući imunološke mehanizme barcitinib usporava progresiju tih bolesti, a glavna mu je nuspojava povećana sklonost infekcijama, primjerice herpesu.

Još su dva lijeka u razmatranju, a to su bamlanivimab i etesivimab, čija se dokumentacija evaluira “u hodu”.

“Lijek se razvija isključivo i specifično samo za Covid-19. Riječ je o dva monoklonska protutijela klase IgG1 usmjerena svaki na ‘svo’ specifični komadić onog dijela tzv. ‘spike’ proteina virusa kojim virus dolazi u kontakt s humanom molekulom ACE2 koja je de facto ‘receptor za virus’ – nakon što tako ostvari kontakt sa stanicama domaćina, virus ulazi u stanicu. U kombinaciji, ova dva protutijela ‘prekriju’ dijelove ‘spike’ proteina kojima virus prepoznaje i spaja se na stanice čovjeka. Kad je to blokirano, ne može doći do kontakta, pa posljedično ni do invazije stanica domaćina”, rekao je Trkulja.

Dodao je kako se još ne zna koliko će uspješan biti ovaj lijek. Riječ je o pripravku namijenjenom za primjenu u ranoj fazi nakon izlaganja virusu. U SAD-u, FDA je odobrila status “Emergency use authorization”, što znači samo u slučajevima kad za njegovu primjenu postoji jasna indikacija na individualnoj razini.

Kombinacija lijekova casirivimab i imdevimab potpuno je ista priča kao i prethodna, s dva potpuno humana monoklonska protutijela usmjerena na dva različita dijela “spike” proteina u namjeri da se tako spriječi kontakt virusa i stanice domaćina. Učinkovitost obje ove kombinacije, ističe Trkulja, ovisit će o mutacijama virusa.

‘Bolji nego nikakva terapija’, rekao je Trkulja

“Ako se ‘spike’ bude intenzivno mijenjao, ova protutijela neće biti funkcionalna, odnosno, protiv svake nove ‘verzije’ trebala bi nova protutijela. Osobno, ne vidim puno perspektive za ovaj pristup”, rekao je.

Slično je i s regdanvimabom, i sotrovimabom, jer su svi usmjereni na neki dio “spike” proteina.

“Generalno, svaki takav lijek bit će uspješan više ili manje u prevenciji težih oblika, što je interesantno samo u nekih jako rizičnih ljudi, ali ne u svih oboljelih. Ovi će lijekovi biti skupi i besmisleno ih je koristiti masovno, a osim toga bit će djelotvorni samo ako pogađaju dijelove spikea koji su ‘konzervirani’ kroz mutacije, tj. ne mijenjaju se”, naglasio je  Trkulja.

Zaključio je kako je to bolje nego nikakva terapija, ali daleko od stvarne suštinske koristi kakvu imamo, primjerice, od lijekova protiv HIV infekcije ili hepatitisa C.

Komentari