Ravnateljica DZS-a: Iznimno smo zadovoljni odazivom na samopopisivanje, neka pitanja su možda neobična, ali ona su postavljena metodološki

Lidija Brković Screenshot HRT

Najsloženije i najopsežnije statističko istraživanje: Prvi digitalni Popis stanovništva, kućanstava i stanova provodi se već pet dana. O tome je za N1 govorila Lidija Brković, ravnateljica Državnog zavoda za statistiku (DZS). 

Rekla je da su u DZS-u iznimno zadovoljni odazivom, sustav je stabilan, aplikacija funkcionira.

“Posljednji podaci od subote ujutro u 9 sati kažu da se popisalo više od 150 tisuća kućanstava, što je otprilike 440 tisuća osoba. Prednjači Grad Zagreb s više 138 tisuća popisanih. Splitsko-dalmatinska Županija je na drugom mjestu, zatim Primorsko-goranska županija pa Zagrebačka županija. Najmanje je popisanih u Ličko-senjskoj županiji što je očekivano s obzirom na broj stanovnika”, rekla je Lidja Brković.

Dodala je kako 1,43 milijuna građana su korisnici sustava e-građani.


“Bilježi se dnevni porast 5-6 posto novih korisnika sustava e-građani otkako je počeo popis, no ipak ne možemo to dovesti u izravnu vezu s popisom. Ali, ako smo pridonijeli, jako smo zadovoljni”, istaknula je.

“Nije bilo padanja sustava. U ponedjeljak kada je počeo popis bilo je problema nekih 15 minuta i sve je riješeno za 20-ak minuta”, rekla je Lidija Brković.

Na upit zašto je uvršteno pitanje mjesto stanovanja majke u vrijeme rođenja osobe, odgovorila je da su “pitanja postavljena metodološki”.

“To pitanje spada u migracijska obilježja osobe i koristi se prema međunarodnim standardima, koristi se u statističkim istraživanjima kako bi se razlikovalo stanovništvo rođeno u zemlji u odnosu na inozemstvo. Primjerice, ako je majka živjela u Samoboru koje nema rodilište, a rodila je u Brežicama u susjednoj Sloveniji mi smatramo da su rođeni tamo gdje je majka živjela, dakle rođeni su u Hrvatskoj iako je kao mjesto rođenja navedena Slovenija”, istaknula je.

Iz prijašnjih izjava vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave jasno je da sumnja u istinitost podataka prikupljenih tijekom popisa stavnovništva.

“Naši podaci su točni, ali temelje se na iskazima pojedinaca. Popisivač nema pravo tražiti dokumente i provjeravati odgovore. Naši građani mogu imati potpuno povjerenje u Zavod za statistiku. Razumijemo da su ljudi oprezni, posebno o prihodima i imovini. Svi individualni podaci statistički su povjerljivi i službena su tajna. Popis se temelji na izjavi, ali mi možemo uparivati poslije te podatke s popisima iz administrativnih izvora. Predviđene su kazne od 2000 do 5000 kuna. Nemamo razloga ne vjerovati da će pojedinci davati istinite izjave”, zaključila je Lidija Brković za N1.

Komentari