U trenutku raspada bivše države na deviznim računima u mješovitim bankama SFRJ u inozemstvu nalazilo se 645,55 milijuna američkih dolara.
Taj novac po Sporazumu o sukcesiji trebalo je podijeliti među državama sljednicama, tako da je Hrvatskoj trebalo pripasti 23 posto, odnosno 148,5 milijuna dolara. No, kad se trebalo početi razgovarati o podjeli, Srbija je ostale države obavijestila tek da je na računima samo 56 milijuna dolara odbijajući objasniti gdje je novac.
Hrvatska će, kao domaćin današnjeg sastanka Stalnog zajedničkog odbora, tijela zaduženog za nadzor provedbe sukcesije, staviti kao posebnu točku dnevnog reda. Inzistirat će da se provede Sporazum o sukcesiji, odnosno da se podijeli 645,55 milijuna dolara, a ako je taj novac protupravno potrošen, a očito jest, da se nađe rješenje za kompenzaciju, kažu iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Hrvatska je zajedno sa Slovenijom pokrenula sudski postupak protiv jedne od banaka koja ih nije izvjestila o trošenju zajedničkog novca Anglo-Yugoslav Bank (AY Bank) iz Londona. Na njezinu je računu bilo 35 milijuna funti, a Srbija je rekla da su ostala samo 3 milijuna.
Tijekom postupka postalo je jasno, pa čak i potkrijepljeno dokumentom, odnosno pismom kojim je 1994. Narodna banka SR Jugoslavije dala zeleno svjetlo za prebijanje deviznog duga plasmanima najmoprimaca iz SR Jugoslavije tvrtkama za koje su sumnja da su bile povezane s režimom Slobodana Miloševića.
Srbija, suočena s tim dokazima, pristala je na isplatu manjeg udjela iz banke pa je umjesto predviđenih 38 pristala na 13 posto isplate. No tu se priča ponovno komplicira – kad je novac iz te banke sjeo na račune države sljednice, ispalo je da je u banci zapravo bilo više novca no što je Srbija izvijestila pa se pretpostavlja da je tako i s računima drugih banaka. Nakon što se na sastancima Stalnog zajedničkog odbora u kojem sjede pripadnici bivših republika ili nije razgovaralo o toj temi ili se nije odmaklo daleko, ono će sada u Zagrebu biti u fokusu. Otegotna je okolnost u pronalaženju rješenja to što se sve odluke donose jednoglasno, piše Večernji list.
