Rad Zagrebačkog računalnog saveza prepoznat kao strategijska vrijednost za državu, a još uvijek nemaju vlastiti prostor

Foto: Zagrebački računalni savez

Svojim radom u protekla dva desetljeća Zagrebački računalni savez izgradio je sustav za popularizaciju programiranja i skrbi o darovitoj školskoj djeci i mladeži s iznimno velikim doprinosom nacionalnim programima poticanja darovitosti.

Projekt je spreman i čeka lokaciju na kojoj bi se implementirao, a dodjela upotrebljivog prostora od 350 ili 400m2 ne bi smjela biti problem za Grad i državu. Realizacija ovog projekta stvara temelje za trajno povećanje produkcije broja kompetentnih mladih programera, njegovanja njihove izvrsnosti i lakšeg uključivanja u sustav rada, navode u priopćenju.

“Mnogi su prepoznali da je to projekt od strategijske vrijednosti za državu i Grad”, kaže  autor projekta Zdravko Škokić, tajnik ZRS-a, saveza koji više od dva desetljeća intenzivno potiče programiranje.


U ljeto 1999. došao je u Savez uz pomoć Branimira pl. Makanca, i odmah započeo aktivnosti na realizaciji projekta ‘Za hrvatsku darovitost’. Krenulo se od nule u prostoru od tridesetak kvadrata u Ilici 53 koji je vlasnicima oduzet za vrijeme jugokomunističke vladavine.

Osmišljene su i postupno realizirane aktivnosti za sustavno poticanje programerstva, višestruko je povećan broj mladih programera, nakon čega su počeli stizati i rezultati koji nikada prije nisu bili zabilježeni ni u kojem sustavu.

Ovo su neki od rezultata: 35 od 36 prvih mjesta (2006.-2008.), 24 od 24 prvih mjesta (2020.-2021.), prosječno 70 posto prvih mjesta godišnje od 2005. do 2020., čak 13 od ukupno 16 reprezentativaca u prve četiri godine postojanja Europske juniorske olimpijade u informatici (EJOI, 2017. – 2020.).

Dobitnik Medalje Grada Zagreba

Savez je dobitnik Nagrade i Medalje Grada Zagreba za doprinos poticanju darovitosti, a rad i doprinos Saveza prepoznalo je i ministarstvo.

„Kako je nastajao zagrebački programerski bum“, „Razvaljuju na svim natjecanjima, a mladi zagrebački programeri nemaju ni svoj Centar“, „Na državnom natjecanju iz programiranja od ‘mogućih’ 12 osvojili 13 prvih mjesta“, “Zagrebački mladi informatičari čarobnjaci su za kompjutore, a uče u željezničkoj modelarnici“, samo su neki od naslova koje ste mogli čitati u Večernjem listu.

Unatoč brojnim pohvalama i potpori prostor za realizaciju projekta još uvijek nemaju, a po okončanju postupka povrata sadašnju lokaciju morat će napustiti.

Još uvijek nemaju svoj prostor

Upotrebljiv prostor od 400m2 potreban je za realizaciju projekta. “Sada nas čak i prvi susjedi iz HZTK doslovno ‘tjeraju’ iz Ilice 53. Žele se upisati kao vlasnici i kažu da je to
sada Dalmatinska 12, pa traže da u roku 90 dana napustimo prostor, čak i prije okončanja postupka upisa. To nas ne brine jer je ZRS prepoznat kao točka osobite hrvatske izvrsnosti uz brojna pozitivna očitovanja i posebnu potporu MZO našem projektu”.

Projekt Centra mladih programera (CAPim) zamišljen je u ljeto 1999. godine, a izrađen i objavljen u studenom 2014. godine.

“Kao prvi korak u realizaciji projekta vidimo razumijevanje i potporu Grada i države te prioritetnu dodjelu potrebnog prostora, dok bi podrška ICT zajednice i drugih trebala doći nakon toga”, kaže sugovornik, te ističe da će programerski dom, kako ovaj projekt u nastajanju zovu mnogi roditelji, udružen s našim znanjem i iskustvom u više od dvadeset godina poticanja programerstva, stvoriti uvjete za bitno povećanje produkcije novih kvalitetnih programera i daljnji iskorak u poticanju darovitih.

“Postojeći projekt će se s lakoćom implementirati u gabarite budućeg prostora, kaže nam predsjednik Saveza magistar struke Rikard Dimić, a magistar znanosti Anđelko Tunjić, čiji je sin Lovro trostruki državni pobjednik, ističe kako roditelji mladih programera smatraju da takav projekt zaslužuje svu moguću gradsku i državnu potporu, i dodaje da već predugo čekaju te da je u ovom trenutku najvažnije prioritetno dodijeliti upotrebljiv
prostor od 350 do 400m2.

Projekt programerskog doma je točka na ‘i’ dva desetljeća rada za bolju Hrvatsku

U učioničko natjecateljskom sektoru programerskog doma istovremeno će se moći raditi s pet do šest dobno i sadržajno različitih grupa polaznika, natjecatelja, početnika i vježbenika. Održavat će se radionice, tečajevi, uz mogućnost individualnog rada, zatim smotre i natjecanja za sve dobne skupine.

Upravljanje procesom usavršavanja odvijat će se uz pomoć vlastitog informacijskog ZRSOnat sustava za popularizaciju i poticanje programiranja, uz pomoć kojeg se upravlja natjecanjima, vježbama, zadaćama i simulacijama.

Godišnja produkcija, napredna i popularizatorska, sastoji se od 11 natjecanja s 23 podnatjecanja i oko 60 ogleda. Za njenu realizaciju skrbi tim mladih stručnih ljudi.

“Samo u ovoj sezoni izrađeno je više od 400 autorskih zadatka za sve uzraste, od učenika razredne nastave koji su u programiranje uključeni 2004./05, pa sve do studenata, kaže Filip Mravunac koji je i sam tada počeo programirati, kao drugašić, a danas je voditelj i organizator.

Dodaje da dva glavna programerska područja, C/C++/Python/Java ili Logo, imaju vlastite softverske vrednovače (evaluatore) s odzivom u realnom vremenu, uz mogućnost da natjecatelji ili sudionici vježbi, zadaća i simulacija, u svakom trenutku mogu
vidjeti točnost svojeg poslanog rješenja.

Ističe i da se po potrebi može uključiti i opcija da svatko može vidjeti i ukupnu ljestvicu poretka za sve ostale natjecatelje. U budućem centru težište rada će se okrenuti u korist projektno inženjerskog ili primijenjenog programiranja te popularizatorskih natjecanja za škole, studente i građanstvo.

Osim toga centar bi imao i posebno prilagođeni dio za osobe smanjene pokretljivosti, a u njemu bi se provodile i aktivnosti na digitalnom opismenjavanju i usavršavanju za treću životnu dob i druge ciljne skupine…

“Način na koji Zagrebački računalni savez brine o našoj djeci je nešto zaista posebno, i primjer cijelom obrazovnom sustavu. Oni znaju raditi jer naša djeca uz njihovu pomoć s lakoćom razviju i usavrše talente, zbog toga su i rezultati nevjerojatni, 35 od 36 prvih mjesta ili 24 od 24, pa gdje toga ima. I onda na sve to skromno kažu roditeljima – to su vaši rezultati, oni pripadaju vašoj djeci, obiteljima i školama, a nama je najvažnije da vam služimo i njihove talente potičemo – a ne potiremo. Odavno su morali dobiti svu moguću
podršku i Grada i države za programerski dom, o tome smo brojna pisma pisali gradskoj administraciji, a pisat ćemo i našem ministru”, kažu Morana i Branko Jančiković.

“Projekt programerskog doma je točka na ‘i’ više od dva desetljeća rada za bolju Hrvatsku”, zaključio je Zdravko Škokić.

“Mi u medijima često se upitamo zašto se nositelji ovakvih sjajnih projekata moraju godinama boriti za potporu, umjesto da administracija kreativno obilazi njih i pita „što vam sve treba da ovakav strategijski projekt realizirate što prije“.

Prostor, koliko kvadrata, gdje i na koliko godina da se lakše izvuku sredstva iz EU
fondova, i slično. Uz pomoć administracije koju krasi empatija za ljude i sustav u cjelini, potreban prostor se može pronaći za čas, a i sva moguća potpora stigla bi već prve sekunde po saznanju za ovakav jedinstveni projekt. Država i Grad su na potezu”, poručuju u priopćenju.


Komentari