Psihologinja: Na govor mržnje se ne reagira adekvatno, počiniteljima se rijetko kada nešto dogodi

HRT

Nakon što je Danijel Bezuk otvorio vatru na zgradu Vlade 12. listopada, društvene su mreže preplavile poruke podrške tom činu. Neki će zbog raspirivanja mržnje u komentarima i na sud, a među njima i 22-godišnjak s područja Brodsko-posavske županije, protiv kojeg je Općinsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu podignulo optužnicu zbog javnog poticanja na nasilje i mržnju, i to putem društvenih mreža, piše Večernji.hr 

Mladića se tereti da je 12. i 13. listopada komentirao objavu na jednom profilu, vezanu za ranjavanje policijskog službenika u Zagrebu ispred zgrade Vlade. Pritom je, stoji u službenom priopćenju, bio svjestan da time može navesti druge korisnike te mreže na uporabu oružja prema članovima Vlade i pripadnicima Ministarstva unutarnjih poslova te je, pristajući na to, napisao sadržaj kojim je javno poticao na nasilje i mržnju. – Općinsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu 27. studenog 2020. podignulo je pred Općinskim sudom u Slavonskom Brodu optužnicu protiv hrvatskog državljanina (1998.) zbog počinjenja kaznenog djela javnim poticanjem na nasilje i mržnju iz članka 325. stavka 1. Kaznenog zakona – objavljeno je u opisu slučaja. Podsjetimo, 22-godišnji Danijel Bezuk iz Kutine 12. listopada pucao je na policajca na Markovu trgu i teško ga ranio, a sat vremena kasnije počinio je samoubojstvo.

Ono što je dodatno zabrinulo hrvatsku javnost jesu brojni komentari po portalima i društvenim mrežama u kojima je napadaču iskazana podrška. Protiv mladog Slavonca podignuta je optužnica zbog kaznenog djela za koje je propisana kazna do tri godine zatvora, što svima može biti pouka kako, bez obzira na slobodu govora, i u virtualnom svijetu odgovaramo za svoje ponašanje i izjave. Na pitanje što dovodi do govora mržnje i javnog poticanja na nasilje i mržnju, psihologinja dr.sc. Dinka Čorkalo Biruški, redovna profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, odgovara da je riječ o spletu okolnosti, odnosno nizu uzroka. ˝Činjenica je da mi kao društvo previše toleriramo govor mržnje. Svako toliko se u javnom prostoru dogode užasni primjeri govora mržnje na koje se ne reagira adekvatno. Reakcija je u najboljem slučaju zgražanje, ali počiniteljima se rijetko kada nešto dogodi˝, kaže Čorkalo Biruški.


Prema njezinim riječima, naše se društvo trgnulo, strašno zabrinulo i počelo ozbiljno razgovarati o sankcioniranju govora mržnje i o tomu kako ćemo spriječiti da se mladi ne radikaliziraju tek kada se dogodio taj užasan napad na Vladu s elementima terorizma. Međutim, prije toga zabilježen je niz incidenata, odnosno primjera govora mržnje koji nisu adekvatno sankcionirani jer nije bilo jednoglasnog odgovora da je to nešto što je nedopustivo. ˝U sabornici čujemo govor koji je nepristojan, a često i potpuno neprimjeren javnom prostoru koji bi toga trebao biti oslobođen. U konačnici, u školama nemamo građanski odgoj koji će mladim ljudima usaditi temeljne vrijednosti funkcioniranja demokratskog sustava˝, ističe Čorkalo Biruški i upozorava: ˝U našem društvu postoje skupine koje trajno trpe verbalno nasilje ili govor mržnje kao što su primjerice manjine, Romi i Srbi. Kao društvo na to ne reagiramo jednakom snagom i intenzitetom kao kada se to tiče naše kože. To je veliki problem˝, piše Večernji.hr 

Komentari