Sve više djece je pretilo zbog slabog bavljenja sportom i loših prehrambenih navika. Prema podacima Europske inicijative praćenja debljine, prekomjernu tjelesnu težinu u Hrvatskoj ima svako treće dijete od osam godina. Pretilo je 37 posto dječaka i 32 posto djevojčica.
“Poprilično je alarmantno. U razdoblju od 13 godina mi smo 15 posto povećali problem debljine kod djece. Naša djeca bi mogla živjeti kraće nego mi, ako ne zaustavimo problem debljine”, rekla je Sanja Musić Milanović, specijalist epidemiolog HZJZ-a i prva dama.
Europske podatke svake godine analizira i obrađuje Zavod za javno zdravstvo. Ne stojimo dobro niti na europskoj ljestvici. Od zemalja s najvećim udjelom djece s prekomjernom težinom, Hrvatska je na petom mjestu, iza Španjolske, Grčke, Italije i Malte.
“Smatra se da je mediterance zadesio jedan proces vesternizacije. Ona naša mediteranska prehrana, poznata u cijelom svijetu, čemu svi težimo, kod djece ne funkcionira. Plus, zbog igrica vode sjedilački način života”, objasnila je Musić Milanović.
Prehrambene navike
Puno toga, ističu nutricionisti, dolazi iz odgoja i stjecanja prehrambenih navika. Užurbani način života roditelja reflektira se i na prehranu djece koja se sve manje hrane zdravo.
“Manje dohvatljiva, teže se priprema i taj užurbani stil života mi kao roditelji prenosimo na svoju djecu i učimo ih neadekvatnim prehrambenim navikama. Od kuće se zapravo te pravilne prehrambene navike usvajaju i onda se razvijaju kroz čitav život”, rekla je nutricionistica Karmen Matković Melki.
Najviše pretilih dječaka ima u mediteranskom dijelu Hrvatske, a djevojčica u kontinentalnom.
“Uvijek ljudi kažu: ‘To je moja privatna stvar, pitanje estetike.’ Ja ovdje stvarno ne govorim o pitanju estetike, nego isključivo o zdravlju i nečemu što vodi u kardiovaskularne bolesti, šećerne bolesti”, rekla je Musić Milanović.
Ako se nešto ne promijeni, čak 500 tisuća raznih oboljenja u iduće tri godine nastat će upravo zbog prekomjerne debljine, javlja Dnevnik.hr.
