Razoran potres koji je teško pogodio područje Sisačko-moslavačke županije ostavio je mnoge mještane tog područja bez krova nad glavom. Situacija u Banovini već danima je pomalo kaotična, a pomoć stiže sa svih strana.
Mnogi strahuju od ponovno potresa, a prof. dr. sc. Snježanu Markušić, pročelnica Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za pojašnjenja vezana uz potres.
“Tektonski potresi posljedica su pomicanja velikih blokova stijena koje grade gornje dijelove Zemljine kore, čime dolazi do njihove međusobne interakcije i nakupljanja elastičke energije u unutrašnjosti Zemlje. Nažalost, strukturno-tektonski sklop u podzemlju nije jednostavno rekonstruirati pa se tako ne može predvidjeti kako će se nakupljena energija osloboditi – tijekom jednog jačeg potresa te potom niza slabijih, ili će nekom jačem potresu prethoditi određeni broj slabijih. Stoga nije neuobičajena potresna sekvenca kakva je ovih dana pogodila Petrinju i okolicu“, istaknula je prof. Markušić.
Markušić je ustvrdila i da je jedna od pretpostavki je da su se potresi s epicentrima u okolici Petrinje dogodili na rasjednom sustavu koji se od Jastrebarskog preko Pokupskog pruža dalje prema Banjoj Luci. Mnogi, zbog navedenog, povezuju banjalučki potres 1969. povezuju s ovim na području Banovine.
“Ono što zbunjuje jest činjenica da su mehanizmi petrinjskih i banjolučkog potresa različiti, što nije očekivano ako se radi o istom rasjednom sustavu. Tako se može pretpostaviti da je u slučaju potresa u okolici Petrinje riječ o kompleksnijim procesima, za čiju interpretaciju su nužna detaljnija i usmjerena istraživanja te multidisciplinarni pristup”, objasnila je.
Potres je slučajan događaj i zato ga je nemoguće predvidjeti
“Iz literature i od stručnjaka čuje se kako je izglednije bilo da ovakvi potresi pogode našu obalu nego kontinent. Iz karte potresnih područja Republike Hrvatske razvidno je da potresno najugroženija područja obuhvaćaju grad Zagreb te šire riječko i dubrovačko područje. Na određenom epicentralnom području uvijek se može očekivati potres barem one jakosti kakav se već jednom u povijesti dogodio. Međutim, potres je slučajan događaj pa je jasno zašto ga je nemoguće predvidjeti”, dodala je i naglasila da se potresi ne događaju po nekom pravilu.
“Iako postoji veća vjerojatnost da se jači potres dogodi na područjima koja su definirana kao seizmički aktivnija, nije isključena mogućnost da se snažan potres dogodi negdje gdje se u prošlosti već dogodio, a koje smatramo seizmički manje aktivnim”.
Naglasila je i da je nezahvalno govoriti o područjima gdje su potresi izgledni, piše Večernji list.
“U Hrvatskoj se kao seizmički najaktivnija područja mogu navesti obalni (prvenstveno šire dubrovačko i riječko područje) i sjeverozapadni dio. No sama seizmičnost Hrvatske u usporedbi sa zemljama iz okruženja usporediva je sa seizmičnosti Slovenije i Crne Gore, a manja od one u Italiji, Albaniji, Grčkoj ili Turskoj. Štete su od ovogodišnjih potresa velike, no razlog je i loša kvaliteta gradnje, odnosno starost zgrada”, kazala je profesorica.
