Kako je izvijestila policija, u srijedu u kasnim popodnevnim satima, na širem području Mrkoplja, policijski službenici PU primorsko-goranske, koji sukladno zaključcima sastanka predstavnika policije i lokalnih vlasti na navedenom području provode pojačane aktivnosti na suzbijanju nezakonitih migracija te prevenciji imovinskih delikata, zatekli su grupu nepoznatih osoba.
Tijekom policijskog postupanja jedna od zatečenih osoba, u namjeri da spriječi policijskog službenika u obavljanju službene radnje, pružala je aktivan otpor i tako svojim djelovanjem prouzrokovala opaljenje iz vatrenog oružja policijskog službenika, kojom prilikom je došlo do posljedičnog zadobivanja ozljeda. Osobi je odmah pružena hitna medicinska pomoć te je zbrinuta.
U dva tjedna dva ranjena migranta, Most želi vojsku na granice
Drugi je to put u samo dva tjedna da je došlo do ranjavanja migranata koji su se oglušili o policijske naredbe, a koji su u većim skupinama granicu prelazili u Gorskom kotaru. Iako su i ranije mještani prijavljivali prelaske migranata u velikim skupinama, u mainstream medijima o tome nije se izvještavalo sve do trenutka dok Policijska uprava primorsko-goranska nije izvijestila kako su u šumi u okolici Zlobina priveli 71 migranta.
S obzirom na to da se u ovom konkretnom slučaju radilo o neuobičajeno velikoj skupini migranata pronađenih odjednom, portal Otvoreno.hr razgovarao je tada s političkim tajnikom Mosta i saborskim zastupnikom Nikolom Grmojom treba li hrvatskoj policiji pomoć u čuvanju granica.
“Da je toliki broj migranata uspio ući duboko u teritorij u RH pokazuje da hrvatskoj policiji, koja obavlja fantastičan posao, nedostaje ljudi na raspolaganju i da hitno potrebna pomoć vojske”, rekao je Grmoja.
Podsjetio je i kako je Most sudjelovao u donošenju tog zakona 2016. godine kako bi se omogućilo hrvatskoj vojsci da koordinirano na granici djeluje s policijom.
“Gledajući incidente koji se događaju vidi se hrvatskoj policiji treba pomoć i da ona sama ne može i ne treba obavljati posao kontrole cijele državne granice”, rekao je Nikola Grmoja za portal Otvoreno.hr.
Cvrtila: 130 000 vojnika na granici ne bi pomoglo u sprječavanju ilegalnih prelaska
S njima se ne slaže Željko Cvrtila, bivši načelnik kriminalističke policije i stručnjak za sigurnost koji kaže kako manjak policajaca na granici nije najveći problem. “Nije riječ o tome da nam nedostaje ljudi na granici”, kaže Cvrtila, već je u tome da je Hrvatska granica velika. Da postavimo 130 000 vojnika na granicu ne bi pomoglo u sprječavanju ilegalnih prelaska, to je tek jedna osoba na 130 metara”.
Kao problem navodi i postupanje Europske Unije, navodi da “ni oni sami ne znaju kako postupiti s problemom na granicama, imaju tu ideju da granice postoje, ali i da postoji neophodna sloboda kretanja.”
Cvrtila smatra da smo prije pet godina s početkom ove krize trebali zatvoriti ključne točke prelaska i osigurati ljude i tehniku da te točke čuvaju kako bi možda danas imali potpuno drugačiju situaciju.
BiH postala hot-spot za migrante?
Migranti na granice Hrvatske dolaze mahom iz BiH, što je i logično s obzirom na dužinu granice. Ono što nije logično je to da izvješća pokazuju kako BiH istočnu granicu preko koje migranti ulaze u tu zemlju uopće ne kontrolira.
Također, vlasti u BiH migrantske kampove otvara većinom uz granicu s Hrvatskom, a nedavno su prema pisanju Večernjeg lista migrantima zabranili izlazak iz kampa osim ako ne idu prema Hrvatskoj. Protumačeno je to kao plansko prebacivanje migranata u RH, ali i to je izazvalo mlaku tek medijsku reakciju vlasti u Hrvatskoj.
BiH je tako postala hot-spot za azijske i afričke migrante, a njezina granica s Hrvatskom posljednja je crta obrane EU-a od ilegalnih migracija. Po nekima više od deset tisuća migranata tumara gradovima Bosne i Hercegovine dok drugi borave u loše opremljenim kampovima. Na pitanje zašto je to tako treba odgovoriti protupitanjem: gdje su nestala 34 milijuna eura za skloništa, hranu, vodu, sanitarije, odjeću i druge potrepštine za migrante, a koje je Europska unija još prošle godine poslala u tu zemlju koja migrante pokušava proslijediti Hrvatskoj.
Migranti naravno u očaju i strahu od nadolazeće zime te suočeni s nesposobnošću Europske unije i BiH da upravljaju krizom kreću se žurno preko Hrvatske u druge zemlje članice EU. Naravno jedinu branu između njih i cijele Europe čini 6000 malo plaćenih, neopremljenih hrvatskih policajaca koji moraju sve više biti na oprezu i nadati se da će nova Europska komisija shvatiti važnost ovog problema i poslati pomoć kad im vlastita Vlada neće.
