Svih do sada prikupljenih 101,5 milijuna kuna u akciji “Pomoć za obnovu nakon potresa” bit će utrošeno za obnovu, odnosno uklanjanja obiteljskih kuća i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća na potresom pogođenim područjima, odlučila je Vlada u četvrtak.
Vlada je donijela Odluku o raspodjeli donacija financijskih sredstava uplaćenih na račun državnog proračuna u akciji “Pomoć za obnovu nakon potresa”, kojom se Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje raspoređuje svih do sada prikupljenih 101,5 milijuna kuna uplaćenih na posebni račun.
Tu ne smije biti nikakvih dilema ni kakafonije u eteru
Premijer Andrej Plenković je na Vladinoj sjednici demantirao medijska izvješća, prema kojima samo 40 posto doniranog novca ide na obnovu kuća nakon potresa, dok bi ostatak dobila četiri ministarstva.
“Želim demantirati vijesti koje su danas u medijskom prostoru. Raspodjela ovih sredstava ima sasvim drukčiji smjer od onoga što je objavljeno”, rekao je Plenković i dodao da će uplaćena sredstva “biti utrošena za obnovu potresom razorenih područja”.
“Tu ne smije biti nikakvih dilema niti kakofonije u eteru”, rekao je Plenković.
Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je da se odlukom utvrđuje raspodjela doniranih financijskih sredstava koja su na račun državnog proračuna uplaćena u akciji “Pomoć za obnovu nakon potresa”, a koja su namijenjena za sanaciju posljedica potresa u Petrinji, Sisku i Glini te drugim gradovima i općinama koje su pogodili razorni potresi i za koje je proglašena katastrofa.
Na račun državnog proračuna po njegovim je riječima do 24. veljače uplaćeno ukupno 101,5 milijuna kuna, a ta sredstva bit će uplaćena na pozicije Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Koristit će se, kako je rekao, za obavljanje poslova obnove, odnosno uklanjanja obiteljskih kuća i gradnje zamjenskih obiteljskih kuća i za druge poslove koje obavlja Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, u skladu sa Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije.
Financijska sredstva koja će na račun državnog proračuna u akciji “Pomoć za obnovu nakon potresa” biti uplaćena nakon inicijalne raspodjele će se nastaviti raspodjeljivati Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje svakog prvog radnog dana u mjesecu.
Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje zadužen je mjesečno izvještavati Vladu o utrošku financijskih sredstava prikupljenih u akciji “Pomoć za obnovu nakon potresa” te da na svojim mrežnim stranicama mjesečno objavljuje izvještaje o utrošku sredstava prikupljenih u toj akciji.
“Na najtransparentniji način izvještavamo javnost o uplati doniranih sredstava, a tako će biti i dalje”, rekao je Marić.
Napomenuo je da je u tijeku procjena štete, koja će, kako je rekao, biti kudikamo veća nego kod zagrebačkog potresa. Glavni izvor financiranja obnove bit će državni proračun, odnosno novac poreznih obveznika, a tu su i i europska sredstva iz Fonda solidarnosti i sredstva međunarodnih financijskih institucija, rekao je Marić.
“Sve ćemo to jasno i transparentno prikazivati i objavljivati”, dodao je.
Odlukom o otvaranju računa za donacije financijskih sredstava u akciji “Pomoć za obnovu nakon potresa” koju je Vlada donijela na sjednici održanoj 30. prosinca 2020. omogućeno je da se putem računa državnog proračuna Republike Hrvatske primaju uplate doniranih financijskih sredstava namijenjenih za sanaciju posljedica potresa u gradovima Petrinji, Sisku i Glini te drugim gradovima i općinama.
Postavljeno 1518 kontejnera za stradale, uklonit će se 406 oštećenih objekata
Potpredsjednik Vlade i ravnatelj Stožera za saniranje posljedica potresa Tomo Medved izvijestio je u četvrtak da su na potresom pogođenom području do sada postavili 1518 kontejnera i mobilnih kućica, a najavio je i uklanjanje 406 oštećenih objekata koji predstavljaju ugrozu.
“Na električnu energiju priključeno je 1847 smještajnih objekata. U kontejnerskom naselju Sajmište u Petrinji u završnoj je fazi opremanje kontejnera te se useljavaju obitelji. Želim naglasiti i činjenicu da smo konkretno za Petrinju i okolna naselja osigurali ukupno 533 kontejnera i 109 mobilnih kućica, sveukupno 642 smještajna objekata za područje Petrinje”, rekao je Medved na sjedici Vlade.
Najavio je i uklanjanje 406 oštećenih građevina, od kojih ih je 373 na području Sisačko-moslavačke županije, 24 u Karlovačkoj te devet objekata u Zagrebačkoj županiji.
Podsjetio je kako su uspostavili ured za podnošenje zahtjeva za obnovom i izgradnjom u Petrinji te dva mobilna tima koji su povezani s katastrom i gruntovnicom. “Danas su mobilni uredi u naseljima Mošćenica i Gornja Bačuga”, dodaje.
Naglasio je kako su do sada zaprimili ukupno 1161 zahtjev.
“U Marinbrodu i općini Donji Kukuruzari započeli su s radom mobilne bazne postaje telefonske i internetske mreže. Predvidjeli smo uspostavu ukupno šest mobilnih postaja”, kazao je Medved.
Izvijestio je kako profesori s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i dalje prate pojave urušnih vrtača te je izrađeno preliminarno izviješće prema kojem je pogođenom području nastalo 96 urušnih vrtača.
Nastavlja se i isplaćivanje jednokratnih naknada za stradale, ukupno je isplaćeno 94 milijuna kuna temeljem 29.580 izdanih zahtjeva.
U vojarni Pukovnik Predrag Matanović i dalje su, zbog potresa, smještena 64 civila.
Naveo je podatke Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo prema kojima je ukupno pregledano 33.946 objekata, od kojih je sa oznakom crveno 4066, žutom 7368 i sa zelenom 22.517 objekata.
Od protekle sjednice Vlade pregledano je 2100 objekata na potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke županije.
Veća transparentnost pri istraživanju i eksploataciji ugljikovodika
Vlada je sa sjednice u četvrtak u Sabor uputila izmjene i dopune Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, cilj kojih je povećanje transparentnosti, stvaranje sigurnijega pravnog okruženja te veće korištenje geotermalnog potencijala.
Ministar gospodarstva i održivog razvitka Tomislav Ćorić kazao je da se predloženim zakonom postiže usklađivanje s pravnim stečevinama EU, te se uklanjaju povrede direktive u pogledu transparentnosti postupaka u uključivanja javnosti u postupke, kako bi se mogle pratiti mjere zaštite okoliša i programi praćenja stanja okoliša iz provedenih postupaka i procjene utjecaja na okoliš.
Predloženim zakonom, naveo je, jasnije se definiraju i postupci vezani uz izvođenje svih naftno- rudarskih aktivnosti čime se doprinosi stvaranju sigurnog pravnog okruženja i onemogućava se preklapanje više investitora na istom prostoru za različite svrhe.
Promiče se i geotermalni potencijal kroz ovlasti Agencije za ugljikovodike za provedbu istražnih radova i osnivanje razvojnog društva za poticanje razvoja i korištenja geotermalnog potencijala.
U odnosu na prvo čitanje, rok za pokretanje postupka usklađivanja površina za eksploataciju s prostornim planom izmijenjen je s osam na 30 dana.
Utvrđena je i zabrana masovnog hidrauličkog frakturiranja kao rizične i opasne aktivnosti, a isto tako propisuju se nove odredbe vezane uz dobivanje dozvole za rad naftno-rudarskih postrojenja za izradu ili remont bušotina.
Hidrauličko frakturiranje je drobljenje stijena uz pomoć hidrauličke tekućine pod vrlo visokim tlakom. Ta tehnika koristi se za vađenje zaostaloga plina, plina iz škriljevca ili u slojevima ugljena i vrlo je kontroverzna i upitna s aspekta očuvanja i zaštite okoliša.
Uvodi se i mogućnost trajnog skladištenja CO2 uz njegovu upotrebu, čime se pridonosi smanjenju emisija stakleničkih plinova.
Predlaže se obveza objave nacrta pojedinih akata koji se odnose na naftno-rudarske projekte i građevinske dozvole, čiji sastavni dio moraju biti mjere zaštite okoliša i programi praćenja stanja okoliša iz provedenih postupaka procjene i ocjene utjecaja na okoliš.
Kako bi javnost imala uvid u pojedine uvjete koje su izdala nadležna tijela za te projekte i građevinske dozvole, to će biti objavljeno na mrežnoj stranici resornog ministarstva.
Otvara se i mogućnost osnivanja razvojnog društva za poticanje razvoja i korištenja geotermalnog potencijala.
