Predsjednik splitskog SDP-a Goran Kotur napisao je poduži status u kojemu hvali komunističkog vlastodršca Josipa Broza Tita.
Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.
“Prije 41 godinu umro je Josip Broz Tito. Sjećanje na Josipa Broza Tita smeta onima koji su Hrvatsku pretvorili u zemlju Trećeg svijeta i koji žele da na toj poziciji i ostane. Tito, koji je od zaostale zemlje napravio industrijaliziranu zemlju, nije po volji onima koji žele šibicarsku ekonomiju u kojoj dominiraju špekulacije, trgovina, turizam i stanogradnja i u kojoj se ništa ne proizvodi, već sve uvozi. Tito smeta desničarima, konzervativcima ali i navodno progresivnim neoliberalima, koji svi zajedno žele biti produžene ruke stranih gospodara.
Zamjeraju navodno vraćanje u prošlost, a nude u zamjenu hladnoratovske neoliberalne propagandne uratke koji odavno skupljaju prašinu i na Zapadu. Žele zatrti sjećanje na vrijeme kad su ljudi živjeli dostojanstveno od svoga rada i kad naša zemlja nije bila u polukolonijalnom statusu. Uostalom, nismo slučajno na začelju EU-a tako da gledamo u leđa državama kojima smo nekada bili uzor. Za razliku od sadašnjih provincijalnih šminkerskih vlastodržaca, Tito nije bio ničiji poslušnik. Bio je potpuno ravnopravan i poželjan sugovornik najmoćnijim svjetskim državnicima, imao je svoj prepoznatljiv stil i uvijek je priman na najvišoj razini.
Predsjednik splitskog SDP-a Goran Kotur
Za razliku od sadašnjih operetnih kvaziveličina koji se klanjanju ne samo državnicima velikih sila, nego i njihovim trećerazrednim izaslanicima. Tito je omogućio da se Hrvatskoj vrate oteti dijelovi teritorija u Istri, Rijeci, Dalmaciji, Međimurju i Baranji. Oni koji Titu spočitavaju to što nije 1945. godine uveo demokraciju zapadnog tipa zaboravljaju jednu presudnu činjenicu. Da nije bilo Tita i antifašističkog pokreta, na vlast bi 1945. godine zapadni saveznici doveli kralja Petra II. i četničkog vođu Dražu Mihailovića, pa bi budućnost Hrvatske i hrvatskog naroda bila više nego upitna. Ustav iz 1974. godine bio je ključan za međunarodno priznanje Hrvatske. Napadi na Tita protivni su hrvatskim nacionalnim interesima, zbog toga što se tako dovode u pitanje hrvatske granice, koje bez pardona osporavaju visoki dužnosnici iz susjednih zemalja, poput Italije i Mađarske.
U vrijeme kad je Tito umro realne plaće su po kupovnoj moći bile više nego danas, a o tadašnjim stopama gospodarskog rasta danas možemo samo sanjati. Pogledajmo samo na primjeru Splita i okolice, koliko se tvornica sagradilo koje su opljačkane i uništene u procesu privatizacije. Od svega što se u Splitu sagradilo izdvojio bih Poljud kao najljepši stadion na svijetu, koji se danas ne može pošteno ni održavati, već se oštećeni dijelovi vežu žicom. Tita se sjećamo zbog uspomene na vrijeme kad je ova zemlja imala svoje “ja”, svoje dostojanstvo.
Kad Hrvatska ponovo dobije vlast koja neće voditi slugansku politiku nego će se zaista brinuti o interesima i potrebama naroda, Tita će se manje spominjati. Kad se naša zemlja vrati na tvorničke postavke i počisti ove destruktivne viruse koji su zahvatili našu ekonomiju i društvo, i Tito će biti manje aktualan. Kad smo već izgubili razvojni ritam tijekom nekoliko desetljeća, nemojmo to sebi dozvoliti i ubuduće. Vrijeme je da se konačno opet počnemo ozbiljno i planski razvijati, izbrišemo negativnosti koje su dominirale zadnjih desetljeća i učinimo sve da Hrvatska, i Split kao naš drugi najveći grad, ponovo krene, raste i cvita, i to na zdravim i održivim osnovama”, piše Goran Kotur.
