Posljednjeg dana skupa COP26 pregovarači se spore o nizu pitanja

Attendees walk past a banner at the venue where COP climate conference will be held in Glasgow, Scotland, Friday, Oct. 29, 2021. The U.N. climate conference COP26 starts Sunday in Glasgow. (AP Photo/Alastair Grant)

Pregovarači na klimatskoj konferenciji Ujedinjenih naroda u Glasgowu, na zadnji dan skupa, spore se o još nizu pitanja.

Nakon gotovo dva tjedna pregovora, države predstavljene na skupu COP26 suprotstavljene su po nizu pitanja, poput toga koliko bi bogate države trebale kompenzirati siromašnima za štetu uzrokovanu klimatskim promjenama ili koliko bi često države trebale ažurirati svoja obećanja o smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Novi nacrt dokumenta, objavljen u jutros, ublažio je formulaciju u odnosu na ranije verzije po pitanju napuštanja fosilnih goriva.

Šef Europske unije za klimatska pitanja Frans Timmermans u četvrtak je rekao da bi, ako tekst ostane takav, to bio ekstremno, ekstremno loš signal.


Prije konferencije kao glavni cilj je određeno da se zadrži predanost dogovoru iz Pariza iz 2015. o zadržavanju rasta globalne temperature na 1.5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje. No prema trenutnim obećanjima država o rezanju emisija, znanstvenici upozoravaju da bi se svijet mogao zagrijati više od toga, što će potaknuti katastrofalno podizanje mora, poplave i suše, piše Reuters.

Iako postoji samo mala nada da će posljednjeg dana doći do novih obećanja koja će pomoći u postizanju tog cilja, pregovarači pokušavaju nametnuti nove mjere državama da preuzimaju sve ambicioznije obveze u budućnosti, nadajući se da će to biti dovoljno brzo da se rast zadrži ispod 1.5 stupnja.

Nacrt sporazuma koji je kružio ranije ovaj tjedan sadrži zahtjev državama da ažuriraju svoja obećanja već iduće godine. Zemlje koje su ranjive na klimatske promjene nadaju se da će se uvesti obavezna godišnja ažuriranja kako bi cilj iz Pariza ostao nadohvat ruke.

Konstantan proces

Glasgow mora biti trenutak kad rast ambicija postaje konstantan proces na svakom COP-u, a ovogodišnja odluka mora učiniti obaveznim godišnje platforme za to, do 2025., rekao je Mohamed Nasheed, bivši predsjednik Maldiva i veleposlanik Foruma klimatski ranjivih koji se sastoji od 48 država.

Države trenutno trebaju nove ambicije iznositi svakih pet godina.

Djelovanje je potrebno u ovom desetljeću. Godina 2030. se čini kao rub litice prema kojem trčimo, kazao je Nicolas Galarza, zamjenik kolumbijskog ministra za okoliš.

Pregovorima i dalje dominira pitanje financiranja. Zemlje u razvoju žele stroža pravila koja će primorati da bogate zemlje, čije su emisije stakleničkih plinova kroz povijest odgovorne za većinu zagrijavanja planeta, daju više sredstava siromašnijim zemljama koje se bore protiv klimatskih promjena.

Konačan dogovor zahtijevat će jednoglasni pristanak gotovo 200 država koje su potpisale Pariški sporazum.

Komentari