PORAŽAVAJUĆI PODACI Mladi ne znaju što je Ustav, tko je na vlasti, brane ZDS, a evo što misle o NDH, SFRJ, homoseksualnosti, drugim vjerama…

Ilustracija Foto: Zagreb.info

Provedeno istraživanje političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola pokazalo je poražavajuće podatke. Manje od 60 posto učenika zna što je Ustav, a samo svaki peti zna i tko Ustav može promijeniti.

Oko 40 posto mladih u Hrvatskoj zna kako se biraju ministri, a 57 posto zna i tko je vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Manje od polovice prepoznaje definiciju političke opozicije. Samo 42 posto zna da se sadašnji premijer zove Andrej Plenković, a manje od toga, 38 posto, zna godinu održavanja prvih višestranačkih izbora u RH.

Istraživači s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Centra za studije jugoistočne Europe na Sveučilištu u Grazu i GONG, na uzorku od 1122 učenika proveli su istraživanje u ožujku, piše Jutarnji list.

Pozdrav ‘Za dom spremni’

Nadalje, 45 posto učenika upotrebu pozdrava ‘Za dom spremni’ na spomenicima i znakovlju iz Domovinskog rata smatra opravdanom. Neopravdana je za samo četvrtinu ispitanika. Učenice u manjoj mjeri nego učenici smatraju ZDS prihvatljivim pozdravom.



Kad se gleda regionalno, onda učenici iz Zagreba, izuzev Istre, Primorja i Gorskog kotara, u manjoj mjeri opravdavaju upotrebu ustaškog pozdrava

Po pitanju ratnih tema mladi su podijeljeni. Tako ih trećina smatra da se u javnosti previše govori o Domovinskom ratu, a približno isti postotak s time se ne slaže. Više od 60 posto učenika vjeruje da je pobjeda ostvarena u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu te 37 posto ih smatra da Hrvatska nije izvršila agresiju na BiH.

Da se hrvatskim braniteljima trebaju ispuniti svi njihovi zahtjevi, smatra 40 posto učenika, dok Hrvate kao najveće žrtve ratova devedesetih vidi svaki drugi ispitanik.

NDH i SFRJ

Po pitanju Drugog svjetskog rata, samo trećina smatra pobjedu u antifašističkoj borbi temeljem državne suverenosti Hrvatske, dok je svaki drugi ispitanik neodlučan po tom pitanju.

Nešto manje od trećine učenika smatra NDH fašističkom tvorevinom, a njih više od polovice je neodlučno ili se ne želi opredijeliti po tom pitanju.

Više od polovice ih smatra da je SFRJ bila komunistička diktatura, a svaki drugi učenik vidi Jugoslaviju kao politički moćniju i neovisniju od volje velikih sila u odnosu na današnju Hrvatsku.

Prema rezultatima istraživanja, oko polovice učenika smatra da ne bi trebalo preimenovati ulice i trgove koji nose naziv Josipa Broza Tita, pripadnika ili simbola NOB-a, dok njih 40 posto isto smatra za ulice i trgove koji nose imena simbola ili pripadnika NDH.

“U usporedbi s istraživanjem političke pismenosti prije šest godina, učenici 2021. godine imaju nižu razinu informiranosti, osim na pitanjima aktualne vlasti, gdje su ti postoci sada mnogo veći”, navode istraživači Nikola Baketa, Kosta Bovan Jelena Matić Bojić. 

Pretpostavljaju da je pandemija pridonijela vidljivosti članova vlasti, pri čemu zapažaju da učenici iz Zagreba imaju veće razine znanja od učenika iz svih ostalih regija kada je riječ o razumijevanju temeljnih političkih pojmova i ustavno-političkog ustrojstva.

Kada je u pitanju povjerenje u institucije i izvore informiranja pokazalo se da učenici najmanje vjeruju političkim strankama, pravosuđu, Saboru, Vladi, predsjedniku Republike, televiziji i tiskanim medijima. Većinsko povjerenje kod mladih imaju samo vojska i znanstvenici. Osrednje kod njih prolaze policija i vjerske ustanove.

‘Homoseksualnost bolest ili poremećaj’

Iako je u odnosu na 2015. došlo do značajnog pomaka u pravcu tolerantnijeg odnosa prema osobama homoseksualne orijentacije, ističu da su i dalje u nemalom postotku prisutne negativne procjene i diskriminatorne težnje prema homoseksualnim pojedincima.

Otprilike trećina uzorka smatra da je homoseksualnost poremećaj ili bolest te da homoseksualne osobe ne bi trebale javno istupati zbog opasnosti od lošeg utjecaja na mlade. Skoro 20 posto učenika bira opcije koje podrazumijevaju da se osobama homoseksualne orijentacije zabrani rad s djecom.

Na pitanje treba li im dozvoliti posvajanje djece, jednak postotak (40) je protiv i za. Istraživači navode i podatak kako mladi iz Zagreba statistički značajno manje vjeruju da je homoseksualnost poremećaj ili bolest nego mladi iz Dalmacije i Sjeverne Hrvatske.

Više od 90 posto ispitanih učenika može se zamisliti u prijateljskom odnosu s osobom druge vjere ili nacije, a samo 10 posto smatra da bi etnički Hrvati u Hrvatskoj trebali imati veća prava. Uglavnom se ne slažu s time da bi se Hrvatska trebala definirati kao država hrvatskog naroda.

Komentari