Poljska u borbi protiv revizije povijesti

Europska komisija i većina eurozastupnika u srijedu su u raspravi održanoj u Europskom parlamentu stali uz Poljsku u protivljenju revizije povijesti i Drugog svjetskog rata za koje smatra da stižu iz ruskog političkog vrha.

Europski parlament je u rujnu prošle godine donio rezoluciju kojom je pozvala članice EU-a da jasno osude zločine i agresiju koju su počinili totalitarni nacistički i komunistički sustav, a u tom dokumentu stoji i kako je rat bio rezultat sporazuma o nenapadanju između Moskve i Berlina koji su 1939. godine potpisali ministri vanjskih poslova Molotov i Ribbentrop.

Ubrzo nakon tog dogovora uslijedila je nacistička okupacija Poljske, te sovjetska okupacija drugog dijela te države, kao i baltičkih zemalja i dijela Rumunjske.

Spor oko povijesti između Varšave i Moskve eskalirao je prošli mjesec. Putin je u prosincu najmanje pet puta, na ključnim susretima, od kojih neki nisu imali veze s poviješću ili vanjskom politikom, govorio o Drugom svjetskom ratu, piše BBC.

Ruski čelnik tvrdi da Poljska i njezini saveznici iskrivljuju povijest, a na maratonskoj konferenciji za medije 19. prosinca kazao je kako je “u popunosti neprihvatljivo i netočno” svaljivati jednaku krivnju za rat na Adolfa Hitlera i Josifa Staljina. BBC piše kako je Putin zatražio dokumente iz sovjetskih arhiva kako bi napisao članak o nacističkoj invaziji na Poljsku.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki je krajem prosinca priopćenjem optužio Putina da Drugi svjetski rat koristi kako bi zasjenio međunarodne poraze Rusije, poput nedavne zabrane nastupa ruskim sportašima zbog dopinga.

Na stranu Poljske je u srijedu na plenarnoj sjednici u Europskom parlamentu (EP) u Strasbourgu stala i Europska komisija. Tu temu je u Europskom parlamentu pokrenuo čelnik Europske pučke stranke (EPP) Manfred Weber.

Bavarski zastupnik je počeo s osudom nacističkog režima, istaknuvši kako “svi njemački političari moraju preuzeti odgovornost za to”, no i da se svi državnici u Europi i izvan nje “ne smiju igrati s poviješću”.

Priznajući da su Rusi iznimno patili tijekom Drugog svjetskog rata, Weber je ponovio stav EP-a da je pakt između Staljina i Hitlera bio početak rata, te da je to bio “dogovor između dva vraga, dva grozna diktatora”.

Povjerenica Komisije za vrijednosti i transparentnost Vera Jourova na sjednici je istaknula da to tijelo “u potpunosti odbacuje bilo kakve lažne tvrdnje koje pokušavaju iskriviti povijest Drugog svjetskog rata i prikazati žrtve poput Poljske kao krivce za to”.

“Svatko ima pravo na svoje mišljenje, ali ne i na svoje činjenice”, upozorila je Čehinja.

“Pakt između Hitlera i Staljina otvorio je put za Drugi svjetski rat. Moramo se prisjetiti napada na Baltičke države i Besarabiju, što bi bilo nezamislivo bez podjele zona utjecaja između dva režima”, rekla je, no i naglasila kako se ne smije zaboraviti ključna uloga sovjetske vojske u borbi protiv nacizma, kao i oslobađanju koncentracijskog logora Auschwitza.

Kasnije ovaj mjesec Putin će sudjelovati na događaju u organizaciji Izraela kojim će se obilježiti 75. godišnjica tog oslobađanja,

“Komisija neće tolerirati napade na Poljsku i stoji u potpunoj solidarnosti s Poljskom i poljskim narodom”, zaključila je.

U raspravi je sudjelovala i hrvatska zastupnica Ruža Tomašić.

“Iako danas sjedimo za istim stolom i živimo u miru i međusobnom uvažavanju, ne smijemo zaboraviti da prije, ali i poslije tog rata naše pozicije nisu bile jednake. Neki su imali imperijalističke ambicije, neki su u suradnji s njima vidjeli rješenje svog nacionalnog pitanja. Neki su se od tih ambicija branili, a neki su bili obično topovsko meso”, rekla je konzervativka.

“Na kraju krajeva, nismo svi ni imali iste osloboditelje. Jedni su, od zapadnih demokratskih sila, doista oslobođeni terora a drugi su nanovo zarobljeni od komunista. Drugi svjetski rat obuhvaća niz lokalnih sukoba koji su imali potpuno drugačiju povijesnu podlogu”, dodala je.

Zaključila je da je u tom kontekstu “jasno zašto je sjećanje na taj rat drugačije u različitim dijelovima Europe”, no da je najvažnije da se “osude zločini i zločinačke ideologije” te da se Europa jasno odredi protiv svakog totalitarizma – “nacističkog, fašističkog ili komunističkog”.

Komentari