Policajac koji čuva zgradu Vlade na Markovu trgu u ponedjeljak u jutarnjim satima je upucan u rafalnoj paljdbi , a nakon kraće potjere počinitelj je pronađen na Jabukovcu. Policija je izvijestila da je počinio samoubojstvo
Ranjenog policajca oko 8.20 sati vozilo saniteta odvelo je u bolnicu Naime zagrebačka Hitna pomoć zaprimila je poziv za intervenciju i za sedam minuta stigla na Markov trg, ali policajci su ih zadržali iza crkve svetog Marka jer su se neposredno nakon pucnjave na Markovu trgu našla kola županijske hitne pomoći koja su ranjenog policajca odvezla u najbližu bolnicu, KBC Sestre milosrdnice s prostrijelnim ranama lijeve ruke te s obje strane trupa, a zasad su mu funkcije stabilne, kako je izjavio ravnatelj bolnice Mario Zovak.
Glasnogovornica MUP-a Marina Mandić ranije je potvrdila kako je jutros u 8,06 sati zaprimljena dojava o pucnjavi na Trgu svetog Marka u Zagrebu u kojoj je ozlijeđen jedan policajac.
U Vladi se doznaje se da je riječ o policajcu koji je radio u njihovu osiguranju te da u vrijeme incidenta premijer nije bio u sjedištu Vlade.
U 9 sati policija je izvijestila da je na Jabukovcu pronašla muškarca koji odgovara opisu počinitelja, te kako je počinio samoubojstvo.
Nakon pucnjave na zgradu Banskih dvora, Hrvatski sabor je u ponedjeljak otkazao sve najavljene posjete Saboru i sve sastanke zakazane za danas. Prema ranijim najavama, u zgradi Sabora danas su se trebali održati konferencija za novinare i video-sastanak.
Ranjeni policajac izvan životne opasnosti
Ranjeni policajac (31) nakon operacija je izvan životne opasnosti i njegovo je stanje stabilno, a podvrgnut je operacijskim zahvatima radi saniranja prostrijelnih rana koje je zadobio, doznaje se od ravnatelja Kliničke bolnice Sestre milosrdnice Maria Zovaka.
“Ima četiri prostrijelne rane, dvije na ruci, jedna lumbalno lijevo, a četvrta je glutealno desno. Srećom nije vitalno ugrožen i nije došlo do ozljede vitalnih organa”, kazao je ravnatelj bolnice Mario Zovak.
Dodao je kako je sva dijagnostička obrada – CT abdomena i toraksa te angiografija, pokazala da nema ozbiljnih ozljeda srca, pluća ni trbušnih organa.
“On je već u operacijskoj sali i cilj nam je zbrinuti sve te prostrijelne rane prema principima ratne kirurgije jer su rane na ruci napravile i prijelom kostiju te ozljede krvne žile”, rekao je Zovak.
Liječnici nastoje očuvati funkciju ruke kako 32-godišnji policajac ne bi ostao invalid.
Plenković: Pojačat ćemo osiguranje, a Božinovićeve odgovornosti nema
Plenković je u izjavi novinarima u ponedjeljak na Markovom trgu rekao da je pred zgradom Vlade došlo do pokušaja teškog ubojstva policajaca koji je čuvao Banske dvore.
“Prema trenutnim informacijama koje imam, riječ je u o pokušaju ubojstva, a osoba koja je to počinila, prema svemu sudeći, počinila je samoubojstvo nedugo nakon toga”, rekao je Plenković.
Policija i DORH poduzimaju sve radnje da ispitaju kako se to dogodilo, zbog čega se dogodilo, koji je motiv, i u ovom trenutku o tome nemamo više saznanja, rekao je.
Otkrio je da prve informacije upućuju na to da je riječ o događaju koji ima “individualni karakter”.
“Ovo je očito neki događaj za koji nemamo dovoljno saznanja da bismo ga ozbiljnije mogli sagledati. Policija i DORH će utvrditi je li riječ o slučaju koji je individualnog karaktera. Za sada, iz ovoga što sam ja uspio razabrati od informacija, sve upućuje na to. Ali prerano je da bismo o tome više govorili”, rekao je.
Na pitanje novinara rekao je i da oko cijelog slučaja nema odgovornosti ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića
“Nema. Vidim da je već počelo medijsko propitkivanje… Ne. Vrlo jasan odgovor, sada i naredne četiri godine”, rekao je premijer.
SDP traži preispitivanje načina osiguranja na Markovu trgu
SDP je u ponedjeljak izrazio zabrinutost nakon pokušaja ubojstva policajca koji radi na osiguranju Banskih dvora i založio se za preispitivanje načina osiguranja štićenih objekata na Trgu svetog Marka i policajaca koji rade na osiguranju.
SDP izražava zabrinutost nakon jutrošnjeg pokušaja ubojstva policajca, koji je radio na osiguranju zgrade Vlade, i želi brz oporavak teško ozlijeđenom policijskom službeniku, priopćeno je iz stranke.
Istovremeno, očekujemo da se preispita način osiguranja štićenih objekata na Trgu svetog Marka i policajaca koji rade na osiguranju, poručuju u priopćenju.
Zabrinjavajuće je što je policijski službenik ranjen u neposrednoj blizini kabineta predsjednika Vlade.
Također, prema dostupnim informacijama iz medija, umjesto hitne pomoći ranjenog policajca je u bolnicu prevezlo vozilo saniteta koje se tu slučajno zateklo.
SDP izražava zabrinutost za organizaciju hitne pomoći i njezine povezanosti s osiguranjem na Trgu svetog Marka, gdje su smještene prostorije izvršne i zakonodavne vlasti te Ustavnog suda.
Stručnjaci: Izmjestiti ustanove s Markova trga ili uspostaviti sigurnosne zone
Stručnjaci za sigurnost ocijenili su nakon jutrošnjeg pucanja u policajca pred Vladom da bi se sigurnost političkih institucija mogla poboljšati izmještanjem Vlade s Markova trga ili uspostavom sigurnosne zone oko Vlade i Sabora.
Stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila rekao je Hini da se jutrošnji incident na Markovom trgu, u kojem je teško ozlijeđen policajac nakon čega se napadač ubio, mogao izbjeći s drugačijim sigurnosnim mjerama.
Bolja razina sigurnosti, po njegovim riječima, teoretski mogla bi se postići izmještanjem političkih institucija s Markova trga na drugo mjesto ili izmještanjem poslovnih i stambenih prostora nesposredno uz Vladu i Sabor.
On se zalaže za najrealnije međurješenje, prema kojem bi se proširio opseg sigurnosti oko Sabora i Vlade, pri čemu bi se kontrolirali vozila i pješaci koji dolaze i prolaze pored tih objekata.
Na tvrdnju da je riječ o povijesnoj jezgri grada, koja bi trebala biti dostupna građanima, rekao je da sigurnost institucija treba biti na prvom mjestu.
“Washington je itekako interesantan turistima i kad bi bio otvoren pristup do Bijele kuće tamo bi bili milijuni turista. Ne znam zašto to njihova vlada ne napravi, vjerojatno zato jer je sigurnost institucija na prvom mjestu, a onda sve uz to što može ići”, rekao je Cvrtila, koji smatra da i u Hrvatskoj treba izmijeniti taj prioritet u korist sigurnosti.
Smatra da to ne bi ugrozilo slobodu građana već samo ograničilo njihovo kretanje odmah uz Vladu i Sabor.
“To je sasvim normalno u svim uređenim državama. Institucije se štite i to je prioritet, građani se mogu drugdje kretati, nije nužno da mogu ići uz zid Vlade ili Sabora pa da bi mogli reći da sloboda kretanja nije ugrožena”, zaključio je Cvrtila.
Sigurnosni prostor, po njegovim riječima, ne bi obuhvaćao povijesno zdanje Kule Lotrščak ni Kamenita vrata, ali bi obuhvaćao dio prostora ispred Crkve sv. Marka, no ne bi bilo nužno da se na tom mjestu zabrane prosvjedi jer bi se kontrolirao ulaz na taj prostor.
Smatra da se jutrošnji incident mogao izbjeći s drugačijim sigurnosnim mjerama i da je nakon “incidenta s lubenicama” bilo dovoljno vremena da se nešto poduzme po tom pitanju.
Stručnjak za sigurnost Miroslav Tuđman smatra pak da se incident teško mogao izbjeći u slučaju da je u pozadini individualni slučaj ili psihički poremećeni pojedinac, dok se mogao prevenirati u slučaju da se radilo o organiziranom i terorističkom napadu.
On se zalaže za izmještanje Vlade s Markova trga, odnosno da se u Zagrebu napravi novi kompleks u kojem bi bila sva ministarstva, osim obrane, unutarnjih i vanjskih poslova, dok bi u Banske dvore u kojima se nalazi Vlada bio premješten Sabor u kojem zastupnici nemaju uvjete za solidan rad.
„Ako govorimo sa sigurnosnog stajališta takvo rješenje bi bilo bolje, jer bi niz ministarstava bilo na okupu i imala bi zajedničko osiguranja nasuprot sadašnjoj disperziji, a osim toga brojna ministarstva su trenutno podstanari”, zaključio je Tuđman.
Drži da zbog jednog slučaja ne treba raditi paniku jer Zagreb u usporedbi s drugim prijestolnicom u EU spada među najsigurnije gradove.
Stručnjaci upozoravaju na netoleranciju u hrvatskom društvu
“Ono što je jako važno – kakav je naš javni diskurs. Koja je razina komunikacije koju koristimo na društvenim mrežama, pa i u medijima? Za Hrvatsku je dosta niska i primjećuje se velika netolerancija”, istaknula je u razgovoru za Hinu voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti HZJZ-a Danijela Štimac Grbić.
Razina raslojavanja u društvu, netrpeljivosti i nepovjerenja vrlo je velika i u javnom diskursu mora se puno više poraditi u smislu tolerancije, dodala je.
Danijel Bezuk (22) objavio je prije samoubojstva poruku na Facebooku da je ”dosta bilo prevara i bezobzirnog gaženja ljudskih vrijednosti bez odgovornosti”. Bezuk je društvene mreže koristio od 2009., barem sudeći prema prvoj javnoj objavi na njegovom profilu, koji je sada uklonjen.
Bezuk je prvih godina objavljivao snimke pjesama Marka Perkovića Thompsona, Miroslava Škore i Mate Miše Kovača, ali i snimke testiranja snajperskih pušaka i teških strojnica. Također, 2011., dok je još bio u osnovnoj školi, na jednoj od snimaka testiranja snajperske puške napisao je ”da sam jedan od njih, da skidam Srbe”, što podupire tezu Štimac Grbić o netoleranciji.
Kako bi se netolerancija popravila, istaknula je Štimac Grbić, komunikacijske vještine trebale bi se učiti od najranijih dana, dakle, počevši od obitelji, ali i uvođenjem sadržaja u školski kurikulum vezanih za socijalno i emocionalno učenje, odnosno načina kako se komunicira, kako se rješavaju problemi i kako se povećava empatija.
Zadnji događaji u Hrvatskoj, ovo nije prvi, govore o tome da se neki ljudi koji posežu za nasiljem zapravo proglašavaju herojima, odnosno da se takvi činovi vide kao neka vrsta otpora represiji, odnosno preuzimanja pravde u svoje ruke”, ustvrdila je Štimac Grbić.
Naime, i zadnja Bezukova objava prikupila je velik broj komentara i reakcija, među kojima su i pozitivne.
Mladi su komentirali “počivaj u miru”, “ovo je napravio za cijelu Hrvatsku”, “učinio si više i poslao jasniju poruku od cijele Hrvatske zajedno”, “žalosno je što nije koknija nekog ‘ko je to zaslužija”, ali bilo je i oprečnih, jednako nasilnih komentara, poput “sve ove koji ga podržavaju, izbušit iz kalašnjikova s četiri metka pa ćemo vidit kakav je heroj”.
“Ono što se na društvenim mrežama traži je zapravo skupina istomišljenika. Društvene mreže i jesu za povezivanje onih koji slično misle, prema tome, traži se odobravanje društva, vjerojatno nešto što se u realnom životu nije imalo”, istaknula je Štimac Grbić.
“Zadnji događaji u Hrvatskoj, ovo nije prvi, govore o tome da se neki ljudi koji posežu za nasiljem zapravo proglašavaju herojima, odnosno da se takvi činovi vide kao neka vrsta otpora represiji, odnosno preuzimanja pravde u svoje ruke”, ustvrdila je Štimac Grbić.
