Polašek: Zasad nam sam broj novozaraženih nije veliki problem. Najviše se bojimo zagušenja zdravstvenog sustava

Srdjan Vrancic / CROPIX

Prof. dr. Ozren Polašek profesor je na Katedri za javno zdravstvo Medicinskog fakulteta u Splitu. Pripada u elitnu skupinu od jedan posto najcitiranijih znanstvenika na svijetu i član je Vladina znanstvenog savjeta za borbu protiv koronavirusa, a u intervjuu za Večernji list komentirao je aktualnu situaciju vezano uz epidemiju.

Ne smatra da nas treba uznemiravati rast broja novozaraženih koronavirusom. “Ne jako. Zasad nam sam broj novozaraženih nije veliki problem, jer se oni u manjem dijelu prelijevaju u zdravstveni sustav, a ono čega se najviše bojimo vezano za koronavirus je zagušenje zdravstvenog sustava”, rekao je Polašek.

Istaknuo je da je drugo najvažnije pitanje vezano uz koronavirus ono kakva će situacija biti najesen, odnosno, hoće li simptomi biti ozbiljniji. “Zasad na njega još ne možemo pouzdano odgovoriti. Procjene idu od toga da je virus sam izgubio svoju virulenciju i da će na jesen biti bolje, što je jako optimističan scenarij. Nekakva realistična varijanta kaže da nam sve zarazne respiratorne bolesti budu teže tijekom jeseni, zime i ranog proljeća. To je, uostalom, sezona gripe, a ovo je također virus dišnog sustava, tako da je najizgledniji scenarij da će se situacija pogoršati. Ali, jako je važno to što smo dosad dosta naučili o virusu i sigurno ćemo u jesen ući spremniji”, rekao je.

“Pojavu cjepiva čekat ćemo od nekoliko mjeseci do godine dana. Šest cjepiva je trenutačno u zadnjoj fazi istraživanja i računamo da će početkom sljedeće godine neka od njih biti registrirana i spremna za primjenu. Onda će doći na red pitanje kako osigurati dovoljan broj doza cjepiva, kako i koliko brzo ih možemo primijeniti, kao i najvažnije pitanje: tko će se sve htjeti cijepiti. U svakom slučaju, 2021. godina bit će nam obilježena cijepljenjem”, kazao je Polašek za Večernji list.

Najvažnije pitanje vezano uz koronavirus jest trajnost imuniteta kod osoba koje su preboljele covid-19.

“Neka istraživanja govore da imunitet neće trajati dugo, ali ta istraživanja temelje se na analizi protutijela. Možda će stanični odgovor biti dovoljan da imunitet bude dugotrajniji. Trenutačno još ne znamo. Također, pojavljuju se izvještaji da su se neki ljudi ponovno zarazili. Možda su to izolirani slučajevi, a možda su to ljudi koji imaju tzv. primarne imunodeficijencije zbog kojih ne mogu razviti dobar imunološki odgovor. Odgovor ćemo dobiti na jesen, a najbolje ćemo ga vidjeti u Švedskoj koja se otvorila, opustila i njihov pristup počiva na ideji dugotrajnog imuniteta. Ako se ondje počnu ponovno razbolijevati u većoj mjeri, to će značiti da je odgovor imunološkog sustava kratak i da ćemo se morati ili sezonski cijepiti ili cjepivo neće biti otkriveno. To je također opcija. Neki virusi se mijenjaju, za neke imunološki odgovor nije dugotrajan”, rekao je.

Što se nošenja maski tiče, Polašek je rekao da dosta stvari oko koronavirusa stručnjaci ne znaju pa improviziraju.

“Vrlo često smo morali odluke donositi s djelomičnim podacima i spoznajama, pa tako na početku nije bilo jasne informacije jesu li maske dobre ili ne. Dio nas je bio stava da ako imaš nešto na licu, onda ćeš se i malo mudrije ponašati, ali sada nam je prilično jasno da će maska smanjiti mogućnost da se zarazimo jer će spriječiti sitne kapljice da se šire dalje. Dakle, preporuka je nosite maske kako bismo spriječili dodatno širenje virusa. Treba naglasiti da je rizik zaražavanja aditivan, tj. svaka aktivnost koja smanjuje rizik je poželjna”, rekao je i dodao da je kažnjavanje opasno i izaziva otpor, ali da podržava stav šefa splitske infektologije, Ive Ivića, koji je rekao da bi trebalo uvesti kažnjavanje za ljude koji ne poštuju mjere.

Komentari