Plenković osniva stožer za spas ekonomije sastavljen od poznatih ekonomista, poduzetnika i oporbenjaka?

Foto: Bruno Konjevic / CROPIX

Pritisnuta brojnim kritikama poduzetnika u Hrvatskoj da predložene mjere jednostavno nisu dovoljne da se u krizi s epidemijom koronavirusa pokuša sačuvati gospodarstvo, Vlada, kako doznaje Jutarnji list, uskoro osniva Krizni stožer za gospodarstvo, a već idući tjedan može se očekivati novi set ekonomskih mjera, piše list.

Poduzetnici nisu zadovoljni kako ekonomski dio Vlade radi posao, posebno su ljuti na potpredsjednika i ministra financija Zdravka Marića jer smatraju da se više ponaša kao činovnik u Poreznoj upravi nego netko tko razumije u kojoj se situaciji gospodarstvo nalazi.

Tako se politički pritisak usmjerava prema Mariću, kojem je, kaže list, očito jako teško prihvatiti mogućnost da deficit proračuna ode do 20-ak milijardi kuna ili da se stupi u pregovore s MMF-om. Naravno, i prema premijeru Andreju Plenkoviću.

Stečena prava

Zato je ideja, piše list, da se u Kriznom stožeru okupe ugledni ekonomisti, čak i neki bivši političari, poput nekadašnje potpredsjednice Vlade Martine Dalić, koja je upravljala krizom u Agrokoru, menadžment nekih poznatih hrvatskih kompanija, ljudi iz realnog sektora, a prema nekim našim sugovornicima iz Banskih dvora, razmišlja se da se u Stožeru nađu i ekonomski stručnjaci iz oporbe. Naime, svojevrsna vlada nacionalnog jedinstva, kako bismo je mogli nazvati, bit će potrebna jer će neke mjere, očito, biti bolne.

Zadirat će se vjerojatno i u neka stečena prava radnika u državnom i javnom sektoru, ali i nekih drugih skupina (pitanje je, primjerice, hoće li se na stolu naći i povlaštene mirovine, poput braniteljskih ili dužnosničkih). Sasvim je sigurno, smatra list, da će se sa sindikatima dogovarati da se zamrznu sve povišice koje su trebale ići nakon štrajka prosvjetara, da će se razgovarati i o odgodi plaćanja svih dodataka na plaće, poput regresa, božićnica i uskrsnica, te da će i državni i javni sektor jednostavno morati dio krize preuzeti na sebe.

Jer, kako su neki sugovornici bliski Vladi rekli novinarima Jutarnjeg, Hrvatskoj će trebati minimalno 60 milijardi kuna da se izvuče, i to 40-ak milijardi kuna odmah, da se zadrži zaposlenost i pokriju obrtna sredstva, a 20-ak milijardi kuna za razdoblje kada epidemija prestane, pa i za investicije. Tu sugovornici Jutarnjeg apostrofiraju da će HNB morati pomoći, da će i Europska komisija biti fleksibilna, da će u fondovima EU biti novca, kao i u bankama, a da na deficit i javni dug više ne treba gledati, nego sav novac upumpavati u gospodarstvo. Dobra je vijest, piše list, da je u četvrtak Europski parlament usvojio odluku prema kojoj će Hrvatskoj pripasti oko 10 milijardi kuna pomoći za socijalu i gospodarstvo. Postoje ideje da se u spašavanje gospodarstva odmah uključe i državne tvrtke, ali i mirovinski fondovi (pitanje je što će biti s novcem iz drugog stupa).

Snažan šok

S jedne strane, kaže sugovornik blizak premijeru novinarima Jutarnjeg, tijelo bi bilo savjetodavno, ali s druge strane bio bi i jedan operativni tim unutar njega predvođen ministrima iz gospodarskih resora.

“Budući da je za nas ovo bio snažan šok koji nitko nije mogao predvidjeti, išli smo s prvim setom mjera, a sada ide drugi dio. Stožer će, po uzoru na Stožer Civilne zaštite, imati i ulogu komunikacije s javnošću, objedinit će sve podatke vezane uz stanje na tržištu rada (broj korisnika minimalca, izdavanje propusnica), dakle, radit će i tehničke, ali i operativne stvari”, rekao je Jutarnjem sugovornik iz Banskih dvora.

Kao uvod u osnivanje ovog tijela, u petak će se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održati i sastanak Gospodarsko-socijalnog vijeća s udrugana poduzetnika i sindikalnim središnjicama.

“Spremni smo na veća odricanja države, moramo zajednički raditi da spasimo gospodarstvo i tu nije pitanje pregovora o osnovici ili povišici, nego i sindikati moraju shvatiti dalekosežnost posljedica ove krize i da sada spašavamo državu”, napominje sugovornik lista.

Poduzetnici su ljuti na Vladu jer im nije otpisala, nego samo odgodila javna davanja, no Vlada je još na istom stajalištu. Ipak, neke neslužbene informacije govore kako će u slučaju produžetka krize nakon lipnja i oprostiti ta potraživanja, piše Jutarnji list.

Komentari