Predsjednik Vlade Andrej Plenković pozvao je u utorak na odgovornost, razumijevanje i solidarnost kao pretpostavke učinkovite borbe protiv koronavirusa i posljedica potresa.
“Vlada je svjesna okolnosti. Transparentno komuniciramo o pitanjima bitnim za zdravlje i sigurnost, provodimo mjere u gospodarstvu i vodimo računa o svima. Mi ćemo preuzeti vodstvo što je naša dužnost u ovoj situaciji, a od svih tražimo razumijevanje, solidarnost i odgovornost”, poručio je Plenković zaključujući konferenciju za novinare na kojoj su predstavljene Vladine mjere pomoći gospodarstvu.
“Budimo zajedno u ovome. U ovome smo zajedno kako god okrenemo nekoliko idućih mjeseci”, dodao je Plenković.
Ozbiljnost situacije s koronavirusom oslikao je mjerom koju je uveo britanski premijer Boris Johnson, koji je zabranio okupljanje više od dvije osobe.
Ulogu medija ocijenio je ključnom, a za jutrošnju preporuku potpredsjednika Vlade i šefa kriznog stožera Davora Božinovića da se ne trči za trgovačkim akcijama prodaje televizora, rekao da je sigurno bila usmjerena povećanju sigurnosti i suzbijanju širenja koronavirusa.
Neki su novinari, naime, primijetili da bi takva preporuka mogla zaustaviti određene gospodarske i komercijalne aktivnosti.
Za Vladine mjere pomoći gospodarstvu rekao je da su to mjere koje se u trenutnim okolnostima poduzimaju, a riječ je prije svih o odgodi plaćanja javnim davanja, odnosno poreza i doprinosa.
Bit ćemo maksimalno fleksibilni prema poreznim obveznicima
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić poručio je u utorak da je set gospodarskih mjera za ublažavanje posljedica koronavirusa prvi i incijalan, paralelno se radi i na drugim mjerama, a država će pokazati maksimalnu fleksibilnost prema poreznim obveznicima.
Na konferenciji za medije u Vladi, kojoj su uz predsjednika Vlade Andreja Plenkovića nazočili i ministri iz gospodarskih resora, Marić je izvijestio da od 63 mjere koje je Vlada prošli tjedan donijela za ublažavanje posljedica koronavirusa, njih 90 posto je već u primjeni.
Danas su stupile na snagu dopune Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona, kojima se omogućuje odgoda plaćanja pojedinih javnih davanja, i nakon toga i obročna beskamatna otplata, izvijestio je Marić
Porezni obveznici, to jest građani, zahtjeve Poreznoj upravi mogu podnositi od danas. Marić apelira da sustav e-porezna bude primarna i uporišna linija komunikacije. Tu je i kanal “pišite nam”, dok ministar financija sugerira da se telefonski pozivi zbog “zagušenosti” najmanje koriste.
Kada je riječ o kriterijima za korištenje te mjere, uvjet je da u trenutku podnošenja zahtjeva porezni dug ne smije biti veći od 200 kuna, zatim ako već sada postoji pad prihoda na godišnjoj raiztni od 20 posto, kao i ako se predviđa pad prihoda od 20 ili više posto u idućim mjesecima.
Tko zadovoljava uvjete i obavi prijavu, na taj se način kvalificira i dobiva odmah obavijest od Porezne uprave da je zahtjev prihvaćen i ide u obradu, kaže Marić.
“Kamo sreće da će ove mjere biti dovoljne, no svi su duboko svjesni da će razdoblje efekata samog koronavirusa, bilo na zdravstvo i zdravlje građana, bilo na gospodarstvo, sigurno prijeći ovo razdoblje o kojem sada govorimo”, kaže Marić.
Stoga ističe da je ovo prvi i inicijalni set mjera, koje se u kratkom roku mogu implementirati i polučiti efekte, no istovremeno se radi i na nekim drugim mjerama.
Danas je taj propisani rok odgode tri mjeseca plus eventualno dodatnih tri mjeseca, no u nekom trenutku, kada i davanja poreznim obveznicima dođu na naplatu, to se neće dogoditi odjednom, već se omogućuje beskamatna obročna otplata na 24 mjeseca.
“S naše strane, kao države, možete računati na maksimalnu fleksibilnost i susretljivost i odnos prema poreznim obveznicima. S jedne strane, naravno da se financijska disciplina mora održavati i poštovati, no s druge, sva moguća administracija i procedure koje se mogu smanjiti i pojednostaviti, to će se i učiniti, kako bi implementacija ovakvih mjera bila što veća”, izjavio je.
Pravilnik koji je danas stupio na snagu iznimno predviđa da podnositelj zahtjeva za dospjelu obvezu PDV-a može biti poduzetnik koji u prethodnoj godini nije ostvario vrijednost isporuka dobara i usluga u iznosu većem od 7,5 milijuna kuna (bez PDV-a) te koji poreznu osnovicu utvrđuje prema obavljenim isporukama sukladno posebnom propisu o porezu na dodanu vrijednost.
“Oni koji su u tom dijelu do 7,5 milijuna kuna, pod uvjetom da PDV po izdanim računima nije naplaćen, kao i da postoji dodatan utjecaj na likvidnost, govorimo o PDV-u već za ožujak, odnosno za one koji prijavljuju tromjesečno, za prvi kvartal, i takvi imaju odgodu, i tako svaki mjesec iduće primjene”, pojasnio je Marić, napomenvuši da se radi o novini u odnosu na mjere predstavljene prošli tjedan.
“I PDV smo tako uspjeli uklopiti u cijelu priču, svjesni naravno i svih efekata koje imamo i na prihodovnoj strani proračuna, a u ovim okolnostima govorimo o likvidonosnom udaru”, kaže Marić.
Sve odgođene obveze, kao što su porez na dohodak i doprinos na zdravstveno osiguranje, državni proračun će nadomjestiti lokalnoj samoupravi i HZZO-u, podsjeća Marić.
Podsjetio je i da se čini sve da povrat poreza na dohodak ove godine pa nadalje, ide ranije, po mogućnosti već u lipnju.
HBOR “desetkovan” zbog koronavirusa
Osim pozitivne uloge poslovnih banaka i HNB-a, Marić ističe i HBOR i HAMAG-BICRO, koji iz više izvora osiguravaju dodatna sredstva za sve poduzetnike i obrtnike kojima je potrebna likvidnost.
Dodaje da je HBOR dodatno pojačao svoj jamstveni potencijal, a u idućim danima obuhvat programa će se dodatno proširiti, kako bi se jamstvene sheme mogle odnositi i na još širi krug ljudi.
Marić posebno pohvaljuje ulogu HBOR-a, posebice zbog činjenice da je institucija zbog koronavirusa značajno “desetkovana”, jer dobar dio ljudi, pa tako i sami čelnici, već su nekoliko dana u samoizolaciji, dok su neki čak i pozitivni na koronavirus.
Pomoć do sada zatražilo 7.400 poslodavaca, isplate kreću krajem tjedna
Ministarstvu rada i mirovinskog sustava se za mjeru financiranja minimalne plaće do sada javilo 7.400 poslodavaca sa 40.000 zaposlenika, iznos potpore je 3.250 kuna po zaposleniku, a prve isplate kreću već ovaj tjedan, najavio je u utorak ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.
Među mjerama pomoći gospodarstvu je i financiranje stopostotnih troškova neto minimalne plaće po zaposlenom, a Aladrović ističe kako su mjere tog resora usmjerene očuvanju radnih mjesta kod poslodavaca koji su pogođeni koronavirusom, odnosno kojima je zbog virusa narušena poslovna aktivnost.
Mjera se operativno počela provoditi jučer u ponoć, do sada ima oko 7.400 prijava poslodavaca, a odnose se na 40.000 radnih mjesta. Trajanje mjere je od 1. ožujka do 31. svibnja, dakle tri mjeseca, a iznos potpore iznosi 3.250 kuna po zaposleniku, rekao je Aladrović na konferenciji za novinare u Banskim dvorima na kojoj su predstavljene mjere pomoći gospodarstvu.
Ciljane skupine koje su obuhvaćene tom mjerom su turizam i ugostiteljstvo, prijevoz i skladištenje, radno intenzivne industrije te poslodavaci iz djelatnosti zdravstvenog turizma.
“To su grane koje su prve pogođene koronavirusom”, rekao je Aladrović, dodavši da će u mjere biti uključene i druge djelatnosti koje se osjećaju pogođene krizom.
Poslodavci kojima je odlukom Stožera civilne zaštite onemogućen rad na određeno razdoblje automatski su uključeni u tu mjeru, kao i svi drugi poslodavci koji mogu dokazati utjecaj koronavirusa na svoje poslovanje, istaknuo je ministar.
Naglašava i kako se željelo naglasiti osiguranje djelatnosti mikro poduzeća pa se tako posebno stimuliraju svi oni koji imaju do deset zaposlenika.
Kriteriji za sam odabir i mogućnost apliciranja na mjeru definirani su krajem prošlog tjedna na sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Kriteriji su, kako je istaknuo, vrlo široki, no prije svega bitno je opisati razloge zbog kojih se traži potpora za očuvanje radnih mjesta i potkrijepit to dokazima.
Kriterij za dobivanje pomoći je pad prihoda poduzeća u prvom tromjesečju od 20 posto i više.
“Ono što prihvaćamo kao opis je nemogućnost novih narudžbi, sirovina, repro materijala, alata neophodnih za rad i sl., kao i samu nemogućnost isporuke gotovih proizvoda”, rekao je Aladrović.
Možda su mjere nesavršene, kaže ministar, ali najavljuje i da će kriterije ažurirati već ovaj tjedan i tako omogućiti i drugim poslodavcima, koji su možda onemogućeni u određenom dijelu u korištenju mjera, da mjere i koriste.
Po podacima koje je iznio, više od 80 posto zahtjeva je poslano putem on line obrazaca, a oko 300 djelatnika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje radi isključivo samo taj posao.
Nadalje, uspostavljen je kontakt centar s 50 aktivnih agenata koji odgovoraju na upite poslodavaca i građana.
Aladrović očekuje da prve isplate sredstava krenu do kraja ovoga tjedna, odnosno da se sva sredstva doznače do 15. travnja.
Za te mjere osigurano je, u dogovoru sa Ministarstvom financija, oko pet milijardi kuna, rekao je ministar.
Obraćanje Horvata
“Imamo 50-ak podnesenih zahtjeva zaključno s jučerašnjim danom. želimo mikro, malim i srednjim poduzetnicima osigurati likvidnost, želimo da očuvaju radnih mjesta i nastave proizvodnju. Prva mjera je moratorij svih rata za ruralni razvoj mikro i malih zahtjeva. Neće dospijevati kamata niti glavnica do 31. srpnja. Druga mjera je prolongiranje i moratorij na otplatu svih kredita kojima je jamstvo izdao Hamag BCIRO. Treća mjera su povoljni mikro zajmovi od tisuću do 25 tisuća eura za mala i srednja poduzeća. . Kamatne stope smanjuju se na maksimalno jedan postotni poen, poček je 12 mjeseci i rok otplate do tri godine. To su zajmovi za obrtna sredstva, za to je već osigurana likvidnost. Početak provedbe je 23. ožujak. Četvrta mjera su povoljni uvjeti za mikro i male investicije, za planirano i već započeto ulaganje da nastave svoju proizvodnu ili uslužnu djelatnost. Peta mjera je povećanje stope jamstva za obrtna sredstva. Šesta mjera su mikrozajmovi za ruralni razvoj, iznos zajma je 1000 do 25.000, identična kao i mjera za mala i srednja poduzeća. Sedma mera su zajmovi COVID19, to je novost, starta s 1. 4. U ovom trenu za srednja i velika poduzeća planiramo osmu mjeru”
