Već dobro poznati sukob na relaciji Milanović-Plenković-Banožić mogao bi se dodatno produbiti nakon ljetne stanke jer najesen Ministarstvo obrane namjerava u postupak javne rasprave uputiti prijedlog izmjena triju ključnih zakona – Zakona o obrani, Zakona o službi u Oružanim snagama te Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, piše Jutarnji list.
Ovaj potez su premijer Andrej Plenković i ministar obrane Mario Banožić najavili još u svibnju kada su rekli da se konačno trebaju riješiti “nedorečenosti pojedinih članaka” Zakona o obrani, tj. preciznije definirati zapovijedanje i rukovođenje Oružanim snagama.
Naravno, ove izmjene doticale bi se ovlasti i “glavne riječi” samog Zorana Milanovića, koji se svo vrijeme poziva na Ustav koji navodi da je predsjednik Republike vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, i iz te ustavne definicije svi predsjednici zaključuju kako oni imaju glavnu riječ pri zapovijedanju vojskom, i u ratu i u miru.
Zakon o obrani s druge strane pak nalaže kako u mirnodopsko vrijeme predsjednik donosi naredbe samo u slučaju odlaska vojske preko državne granice, i to temeljem saborskih odluka donesenih na prijedlog Vlade.
Jutarnji piše kako je Milanoviću jasno da u vrijeme mira nema ovlasti zapovijedanja vojskom, ali da tumači zakon na svoj način i izdaje zapovijedi o korištenju Oružanih snaga na koje nema pravo, a zbog najave izmjena Zakona već sad je ljut, a pogotovo radi činjenice da prijedlog izmjene zakona ne mora ići na prethodnu suglasnost predsjedniku, u skladu sa zakonskom odredbom donesenom u Milanovićevom premijerskom mandatu, kada je upravo tim novim zakonom tadašnjem predsjedniku Republike oduzeo ovlast davanja mišljenja na predložene zakone.
Osim toga, MORH će predložiti da vrhovni zapovjednik više nema pravo umiroviti djelatne vojne osobe, nego da i to bude u domeni ministra obrane.
Iz svega je jasno vidljivo da nas čeka jedna jako burna jesen.
