Otkriveni hrvatski državljani koji stoje iza inozemnih tvrtki i glume strane investitore

Pixabay

Dok Hrvatska narodna banka tvrdi kako nema zakonskog uporišta za nadzor u njihovom slučaju, a Državni inspektorat tvrdi kako je sve u skladu sa zakonom jer svako društvo promatra odvojeno, drugačije mišljenje o njihovu poslovanju ima Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) i Ured za sprječavanje pranja novca Ministarstva financija.

Kako neslužbeno doznaje portal Direktno, upravo Ured za sprječavanje pranja novca, Porezna uprava i USKOK provode izvide u konkretnim slučajevima, a neki od spomenutih poduzetnika, podsjetimo, već su i ranije bili predmetom istrage hrvatskih nadležnih tijela, kao i partnerskih agencija SAD-a.

U Hrvatskoj su razvojem interneta nekadašnje lihvarske ili tzv. brze kredite iz tiskanih oglasnika i stupova javne rasvjete zamijenili internetski krediti ili tzv. online pozajmice. Po brzoj proceduri, u pravilu u roku od 24 sata, moguće je dobiti neki od tih brzih kredita u iznosima od nekoliko tisuća kuna, uz kratkoročne rokove otplate.

Lihvarske kamate

U tablicama otplate, koje mnogi kada se nađu u nezavidnoj financijskoj situaciji, tek površno čitaju stvarni troškovi kredita dobro su sakriveni i ovisno o rokovima otplate i iznosima kredita ukupni troškovi kamata i jamstava mogu premašiti iznos odobrenog kredita, a na najniže pozajmice prosječne kamatne stope kreću se između 20 i 30 posto mjesečno.

Većina tih kreditora i računa s time da u zadanom roku klijent neće moći otplatiti kredit, pa stoga nude i prolongate čime troškovi dodatno rastu. Većina traži i jamstvo, a kako ga osiromašeni građani teško mogu samostalno pronaći, jer gotovo nitko u Hrvatskoj ne želi više jamčiti za tuđe kredite, domišljati zajmodavci nude mogućnost kupovine jamstva od druge, povezane tvrtke – čime ukupni efektivni troškovi kredita samo rastu.

U slučaju kašnjenja s otplatom, naravno pokreću se ovrhe i naplaćuju visoke zatezne kamate koje premašuju i polovicu iznosa dobivenog na početku na ime kredita.

Iako je prije sedam godina tadašnjim izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju u vrijeme SDP-ove vlade Zorana Milanovića uvedeno ograničenje naknada, zajmodavci, u ovom slučaju, lihvari pronašli su rupe u propisima i od tada ih više, manje uspješno koriste.

Tri glavna igrača

Hrvatsko tržište internetskih brzih kredita uglavnom je podijeljeno između tri zajmodavca. Osim njih postoji više manjih tvrtki koje pokušavaju nešto zaraditi na tom području, ali njihovi volumeni poslovanja su mali.

Najviše ovakvih kredita odobrava malteška banka Ferratum, dok su ostali značajni kreditori na hrvatskom tržištu Cash Expert, nebankarska financijska grupacija s tvrtkama u Španjolskoj i Češkoj, te hrvatskom podružnicom koja provodi i prisilnu naplatu kredita.

Treći značajni kreditor za ovu vrstu kredita su tvrtke okupljene oko hrvatskog poduzetnika Predraga Uzelca, a sada se radi o hrvatskim tvrtkama Red star code d.o.o. i Digital Rapsody d.o.o.

Dakle, prvi dojam ostaje kako glavninu tržišta tzv. brzih, a u stvari lihvarskih kredita drže inozemne banke i tvrtke. No prava istina je kako se iza njih kriju hrvatski državljani, čak i uspješni poduzetnici, koji taj segment svog poslovanja skrivaju od hrvatske javnosti.

Nitko od njih, primjerice, svoje funkcije u tim tvrtkama nigdje ne navodi u životopisima, niti se hvali njima na društvenim mrežama.

Do Malte preko Bugarske

Zanimljivo je kako Ferratum Bank na hrvatskom tržištu koristi i niz promotora, tj. partnera. Najznačajniji je bugarska tvrtka KD Capital Ltd iz Plovdiva. Ona putem 15-ak internetskih stranica promovira usluge Ferratuma i nudi platformu za uzimanje brzih kredita. Neke od tih stranica nose nazive ugaslih domena hrvatskih poslovnih tjednika poput Business.hr-a ili još aktualnog Lidera.

No u bugarskom Registru poslovnih subjekata kojim upravlja Agencija za registar pri Ministarstvu pravosuđa stoji kako je tvrtku KD Capital 2018. osnovao hrvatski državljanin Krunoslav Begić koji je ujedno bio i direktor poduzeća, a u ožujku 2020. preuzeo ju je vlasnički i operativno kao direktor Dražen Antolković. Obojica su Zagrepčani i imaju uspješne tvrtke u Hrvatskoj. Begić ima i tvrtku u Velikoj Britaniji.

Begić, inače vlasnik je zagrebačke tvrtke Pronect Technology d.o.o., obrta KB Consulting, a u Londonu je vlasnik i direktor tvrtke Knownsrw Ltd. Sve tvrtke bave se računalnom djelatnošću i reklamiranjem.

Antolković zajedno s članicom obitelji Boženom, koja je i vlasnik, vodi tvrtku Antidra d.o.o. iz Lonjice koja nema formalne veze s poslovanjem u Bugarskoj. Antidra se prema podacima iz poslovnih registara i skromne internetske stranice bavi primarno računovodstvenim djelatnostima.

Vlasnik KD Capitala “Sve je u skladu s bugarskim i hrvatskim zakonima”

Antolković je potvrdio kako je u ožujku od Begića preuzeo bugarski KD Capital i pojasnio da su ugovorom vezani za Ferratum u kojem nema nikakvih vlasničkih interesa. Radi se, tvrdi, o skromnom volumenu poslovanja, a zarađuju na tzv. Affiliate marketingu – tj. broju osoba koje posredstvom njegovih portala uzmu kredit u Ferratumu.

Pojednostavljeno, za reklamiranje Ferratuma dobija proviziju, a kredite odobrava malteška banka, a ne KD Capital.

Antolković nije želio otkriti koliko je Begiću platio bugarsku tvrtku, kao niti koliko iznose njezini godišnji prihodi. Ističe kako je sve u skladu s bugarskim i hrvatskim zakonima i kako nisu smatrali potrebnim ni nužnim nigdje navesti da su direktor i vlasnik spomenute bugarske tvrtke hrvatski državljani. Pojašnjava i da se radi o njegovoj privatnoj investiciji, a ne investiciji tvrtke Antidra. S njegovim ulaganjem u Bugarskoj, tvrdi, upoznate su i hrvatske porezne vlasti.

Španjolska i češka tvrtka, a vlasnici u Zagrebu, Samoboru i Svetoj Nedelji

Tvrtka Cash Expert d.o.o. od 2016., prema hrvatskom Sudskom registru, u vlasništvu je srpske državljanke Lidije Rajković. Prije toga osnivač i vlasnik tvrtke bio je Igor Tambić, sada vlasnik i direktor zagrebačke tvrtke Marea-plus d.o.o. i vlasnik također zagrebačke tvrtke za prodaju nekretnina Est-Con d.o.o. čiji je jedan od poznatijih investicijskih projekata bila gradnja stanova Anindol u Samoboru.

Međutim, iza tvrtke Cash Expert d.o.o., kako sami navode na svojim internetskim stranicama, stoje istoimene tvrtke registrirane u Španjolskoj (u Barceloni) i Češkoj, a tvrtka odobrava lihvarske kredite hrvatskim građanima pozivajući se na španjolske propise. U slučaju spora, odnosno neurednog plaćanja kredita ugovara se nadležnost suda u Španjolskoj, kao što i Ferratum ugovara nadležnost suda na Malti kako bi onemogućili ili barem otežali pravnu zaštitu hrvatskih građana.

Direktor tvrtke je Goran Zečević, a Igor Tambić prokurist od 2016. Član Nadzornog odbora je od 2018. također hrvatski državljanin Juraj Bahnik.

Zečević je, inače, vlasnik i direktor agencije za nekretnine u Svetoj Nedelji Top-home d.o.o., a ranije je bio i jedan od članova uprave Magme Goranka Fižulića.

Bivši obavještajac kao član nadzornog odbora u Češkoj

Juraj Bahnik, predsjednik je Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba i Društva Čeha Češke besede. Inače, 2007. skinut je s liste SDP-ovih kandidata za Sabor nakon što je otkriveno kako je upravo Bahnik bio šef analitike u Protuobavještajnoj agenciji RH kada su za mandata Franje Tureka 2005. masovno prisluškivani novinari.

Američka tvrtka, porezni dug…

Treću grupaciju tvrtki koje odobravaju lihvarske kredite putem interneta čine tvrtke u vlasništvu obitelji Uzelac. Peco agency projekt (osnivač tvrtke je Peco Agency tvrtka registrirana u SAD-u – poreznoj oazi Wyoming), Get Code d.o.o., Red star code d.o.o., Digital Rapsody d.o.o., Bonus solucio d.o.o., Unesa d.o.o…. tvrtke su u vlasništvu Predraga i Sanje Uzelac, te Uzelčeve američke tvrtke, a direktori su Predrag, Nenad Uzelac, Sanja Uzelac te Maja Novaković.

O poslovanju Uzelca, inače sina istaknutoga borca NOB-a, nekadašnjeg člana predsjedništva Saveza antifašističkih boraca i antifašista i jednoga od osnivača Saveza društava Josip Broz Tito Nikole Uzelca, portal Direktno i drugi mediji već su ranije pisali. Nikolu Uzelca je, inače, 2012. tadašnji hrvatski predsjednik Ivo Josipović odlikovao redom Stjepana Radića za doprinos u antifašističkoj borbi.

Njegova tvrtka Peco Agency c.o. registrirana u SAD-u 1998. zbog neplaćanja poreza ugašena je, a on je potom gotovo istoimenu tvrtku Peco Agency c.o. LLC osnovao 2004. koja je također neuredni platiša poreza posljednjih godina u SAD-u.

Uzelac je još od ‘90 je prisutan na hrvatskom tržištu lihvarskih kredita. Osim tvrtki u SAD-u ima i tvrtku Kennan Investments na Britanskim Djevičanskim Otocima, kao i tvrtku Andijk s.r.o. u Češkoj. Njegov obrazac poslovanja ranijih godina je bio takav da je kredite odobravao preko nekoliko tvrtki otprilike tri godine. Nije slao izvještaje o njihovu poslovanju Financijskoj agenciji već je čekao da ih država ugasi, a on osnivao nove i nastavljao raditi preko njih . I tako redom. Sada aktivne tvrtke preselio je iz Zagreba, nakon što je portal Direktno, počeo pisati o njegovom poslovanju i nakon što su se za njega zainteresirale nadležne institucije. Sjedište njegovih tvrtki sada je u Suhaji, mjestu u okolici Čazme u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Veze s Hezbollahom i financiranje terorizma

Inače, inozemne Uzelčeve tvrtke ne spominju se ni u nikakvim aferama, s izuzetkom one na Britanskim Djevičanskim Otocima. Naime, na istoj prestižnoj adresi u glavnome gradu te off-shore oaze prije desetak godina Amerikanci su ušli u trag libanonskoj tvrtki Ovlas trading koja je financirala terorističku aktivnost libanonskoga šijitskog pokreta Hezbollah i koja osim iste adrese nema drugih veza s Uzelčevim tvrtkama.

Ona je otkrivena u procesu razotkrivanja financijske mreže Hezbollaha u Gambiji, Libanonu, Kongu, Angoli i na Britanskim Djevičanskim Otocima koju su vodila braća Ali i Husayn Tajideen, ponajveći afrički financijeri Hezbollaha. Ali, jedan od bivših zapovjednika Hezbollaha, i Husayn financijer i podupiratelj, braća su Hassima Tajideena, kojeg je SAD još ranije označio kao milijunskog financijera Hezbollaha i stavio ga na crnu listu i koji je formalni vlasnik Ovlas tradinga. Mreža je uključivala građevinske tvrtke, supermarkete u Africi, tvrtke za proizvodnju voća, trgovinu dijamantima i nekretninama.

Hrvatska narodna banka nenadležna, upozorava na rizik…

U Hrvatskoj narodnoj banci ističu kako je “Ferratum banka temeljem ovlaštenja nadležnog tijela Republike Malte ovlaštena pružati bankovne usluge, kako u matičnoj državi, tj. Malti, tako i neposredno na području ostalih država članica Europske unije, a time i na području RH. Istovremeno, temeljem važećih propisa RH i EU, Hrvatska narodna banka ne daje odobrenja za rad niti prudencijalno nadzire poslovanje kreditnih institucija iz drugih država članica EU koje neposredno pružaju usluge u RH – nadzor njihovog poslovanja obavljaju nadležna tijela država članica koja su im izdala odobrenje za rad”.

O opasnostima i rizicima poslovanja s Ferratumom, podsjećaju hrvatsku javnost upozorili su još u rujnu 2016.

“Kod sklapanja ugovora s takvim institucijama klijenti moraju uzeti u obzir da Hrvatska narodna banka ne može osigurati praćenje zaštite potrošača na razini na kojoj to čini za klijente domaćih kreditnih institucija kojima je izdala odobrenje za rad i čije poslovanje nadzire. Za kreditne institucije iz drugih članica EU mogu, naime, sukladno propisima matične države u kojoj imaju odobrenje za rad, važiti drugačija pravila poslovanja”, naglašavaju iz HNB-a.

Glede ostalih spomenutih tvrtki u HNB-u ističu, među ostalim, da se “radi o nebankovnim financijskim institucijama registriranima u inozemstvu i Republici Hrvatskoj, a koje direktno (putem interneta) pružaju usluge odobravanja potrošačkih zajmova rezidentima Republike Hrvatske. S obzirom na važeće propise Hrvatska narodna banka nije nadležna za nebankovne financijske institucije, ni za one koji imaju sjedište u Republici Hrvatskoj, ni za iste takve institucije koje pružaju usluge iz drugih država članica EU-a”.

Istraga Ureda za sprječavanje pranja novca i USKOK-a…

U Uredu za sprječavanje pranja novca za portal Direktno cijeli slučaj komentiraju kako je”sukladno odredbama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te međunarodnim standardima, Ured hrvatska financijsko-obavještajna jedinica.

Primarna funkcija Ureda je zaprimanje i analiza informacija te sumnjivih transakcija koje mu obveznici (banke i dr.), nadležna državna tijela i inozemne financijsko-obavještajne jedinice dostave u vezi sa sumnjom na pranje novca, povezano predikatno kazneno djelo ili financiranje terorizma.

Nakon analitičko-obavještajne obrade zaprimljenih sumnjivih transakcija, kada u individualnom slučaju u vezi s transakcijom, određenom osobom ili sredstvima postoje razlozi za sumnju na pranje novca i s time povezana predikatna kaznena djela i/ili financiranje terorizma u zemlji i/ili inozemstvu, Ured slučajeve dostavlja nadležnim državnim tijelima na daljnje postupanje za potrebe provođenja daljnjih postupaka nadležnih državnih tijela (provođenje izvida i kriminalističkih obrada, financijskih istraga i kaznenih postupaka) u cilju pokretanja kaznenog postupka za kazneno djelo pranje novca, povezano predikatno kazneno djelo i kazneno djelo financiranje terorizma”.

“U svom postupanju Ured pribavlja bankovne, osobne i obavještajne podatke iz zemlje i inozemstva te se isti označavaju kao klasificirani podaci za koje je utvrđen i odgovarajući stupanj tajnosti. S obzirom na karakter tajnosti tih podataka, postupci koje provodi Ured temeljem Zakona su tajni.

Ured stoga nije ovlašten iznositi u javnost informacije, podatke i dokumentaciju u svezi s konkretnim slučajevima na kojima radi ili na kojima je radio ili koje dostavlja na daljnje postupanje drugim nadležnim tijelima u RH ili inozemnim financijsko-obavještajnim jedinicama”, stoji u službenom odgovoru portalu Direktno.

Iz Državnog inspektorata za portal Direktno odgovorili su kako formalno spomenute pojedinačne” tvrtke ne podliježu Zakonu o potrošačkom kreditiranju, dok za tvrtke čije je sjedište u Češkoj i Bugarskoj tržišna inspekcija nema zakonskih osnova u slučaju možebitnih poduzimanja upravnih mjera u drugoj državi članici Europske unije” te pozvala potrošače da prijave sve nepravilnosti vezane uz rad društava registriranih u Hrvatskoj, piše portal Direktno 

Komentari