Saborska zastupnica SSIP-a Dalija Orešković oštro je kritizirala neke od najnovijih protuepidemijskih mjera. Neke je nazvala i “budalaštinom”.
Dalija Orešković je za N1 komentirala u prvom redu nedostatak odjeka novih mjera među mladima.
“Stožer je kompromitirao svoj rad čitavim nizom nelogičnih i kontradiktornih odluka”, navela je kao razlog toga da mladi velikim dijelom ne poštuju ono što čuju od Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu.
Rekla je da ne vidi smisla u ograničavanju vremena rada klubova i kafića bez dosljednog uvođenja drugih odgovarajućih mjera:
“Ovo će samo pogoršati, jer nije korona Pepeljuga da se širi samo poslije ponoći, a da inače ne predstavlja opasnost.”
Rekla je da je “Stožer i prije parlamentarnih izbora pokazao da ne vlada situacijom i da mu borba protiv zaraze nije na prvom mjestu”.
Orešković je krizirala pozivanje na testiranje, a bez da se prethodno definiralo tko izdaje uputnice za testiranje na koronavirus, tko snoši trošak i slično. Pozivanje udruga mladih da se priključe akciji senzbiliziranja mlađih građana na opasnosti epidemije covida-19, nazvala je “budalaštinom”:
“Mislite li da svi prate rad udruga i prate ove vijesti?”
Rekla je da je neophodno javno govoriti o bolesti, o simptomima, iskustvima ljudi koji boluju, bilo kod kuće ili u bolnicama.
“(Ovakve mjere prema mladima) neće utjecati na njihovi povećanu odgovornost. To je država koja ne zna što radi ismišlja ad hoc poteze”, rekla je i ustvrdila da je prije svega riječ o “reklamiranju” ljudi iz Stožera, a tek potom o zaštiti zdravlja.
Za aplikaciju za praćenje covida-19 i kontakte sa suspektnima, Orešković je rekla da je “nikada ne bi skinula”:
“Ne sviđa mi se na taj način infilitrirati u moj privatni život, u moje podatke s mobilnog uređaja. Mislim da je i to bila jedna od ad hoc mjera. Pitanje je što je bila ideja da se jedna takva aplikacija smisli i plati?”
Za Vladin prijedlog zakona o obnovi Zagreba nakon potresa kazala je da ne vodi računa o tome da nisu sve nekretnine istih potrebnih razina obnove, da nisu svi vlasnici u istoj kategoriji, kao i to da nisu sve građevine iste namjene.
“Kažu ljudi iz struke, kada bi sve građevinske tvrtke napustile poslove koje rade i prihvatile se obnove Zagreba, još uvijek ne bi bile dovoljne za napraviti obnovu u roku u kojem građani to očekuju”, rekla je.
Sukob Možemo! i HDZ-a oko tog zakona ona vidi kao sukob u kojem stranke već imaju u vidu naredne lokalne izbore. Ipak, neke prigovore Možemo! ona podržava:
“Ova vlada sasvim sigurno neće osigurati transparentnost. Model zakona u prvom čitanju sadrži čitav rizik korupcijskih rizika. Je li jedno tijelo po uzoru na model Dubrovnika bilo najbolje rješenje, pitanje je. Ne mislim da bi grad Zagreb trebalo obnavljati idućih 40 godina. Mislim da bi bilo dobro da, tamo gdje je to moguće, sami građani organiziraju obnovu, a da im to vlada pomogne sredstvima.”
Rekla je da nema smisla “grad obnoviti do razine kakav je bio prije potresa i s osjetljivosti na potres kakva je bila tada”, te da je “već sada jasno da ništa u vezi obnove Zagreba nije transparentno”, za razliku od onoga što tvrdi HDZ Zagreba.
Na kraju se obrušila i na najavljenu Vladinu racionalizaciju lokalne samouprave, gdje se eksplicitno ne smanjuje broj administrativnih jedinica, nego samo dijela službenika. Je li to dovoljno?
“Ma, niti blizu! Građani na to ne bi smjeli pristati. Analize pokazuju da građani traže reforme. Sjećate li se kad su uvedene e-propusnice? Građani su tada uvidjeli koliko je besmisleno imati 20 županija. Izbori su pokazali da su građani rezignirani, da su digli ruke od ove države.”
