Predstavnici oporbenih klubova predstavili su u utorak prijedlog odluke o osnivanju saborskog istražnog povjerenstva koje bi trebalo utvrditi eventualna ometanja, onemogućavanja ili druge nedopuštene utjecaje vlasti na neovisne istrage i procesuiranje slučajeva korupcije.
Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk istaknuo je da su oporbeni klubovi, bez obzira na političke i ideološke razlike, definirali tekst odluke polazeći od najmanjeg zajedničkog nazivnika, želje da živimo u državi u kojoj se poštuju ljudska prava i pravo pojedinaca na pravedni sudski postupak, a državna tijela rade zakonito.
Ciljevi povjerenstva su utvrditi utjecaj političkih tijela i dužnosnika na opstruiranje neovisnih istraga i sudsko procesuiranje korupcijskih slučajeva, kao i slučajeva organiziranog i gospodarskog kriminaliteta, slabosti zakonodavnog i institucionalnog okvira borbe protiv korupcije, te propuste u sigurnosnom i pravosudnom sustavu koji rezultiraju odavanjem klasificiranih podataka vezanih za istrage i sudske postupke.
Također žele utvrditi sposobnost neovisnih tijela i sudske vlasti da detektira, istraži i procesuira korupciju i slučajeve zlouporabe ovlasti, te utvrdi prepreke unutar sustava za brže sankcioniranje korupcije i organiziranog i gospodarskog kriminaliteta.
“Vodili smo se onim javnosti poznatim ili manje poznatim činjenicama o percepciji korupcije, o percepciji curenja informacija iz istraga”, kazao je Bauk dodavši kako žele popraviti sustav bez petljanja u konkretne slučajeve koji su trenutno u fokusu javnosti.
Milan Vrkljan (Klub Domovinskog pokreta) ustvrdio je kako su događaji vezani uz “aferu Janaf” pokazali da sustav ne funkcionira i da je Hrvatska postala država dubokog kriminala.
“Pokazali su da Hrvatska ne funkcionira u Hrvatskom saboru nego u nekakvoj opskurnoj ulici, gdje su se dogovarali poslovi i dijeljenje novaca”, rekao je Vrkljan dodavši kako bi osnivanje istražnog povjerenstva trebalo pomoći pravosudnoj, zakonodavnoj i drugoj vlasti da se nađe rješenje za tešku situaciju u Hrvatskoj.
Nikola Grmoja (Klub Mosta) poručio je da što prije treba krenuti s povjerenstvom. “U Kolumbiji nema ovakvih situacija, da se novac nalazi kod zamjenice županijskog državnog odvjetnika”, rekao je.
I Grmoja ističe da se povjerenstvo neće baviti konkretnom “aferom Janaf” već utjecajem vlasti na istrage.
Tomislav Tomašević (Klub zeleno-lijevog bloka) kaže kako je svima u interesu spriječiti curenje informacija iz istraga i sustavne utjecaje politike na istražna tijela. U tom kontekstu izjavu glavnog ravnatelja policije Nikole Miline da u “aferi Janaf” nije bilo klasičnog probijanja mjera ocijenio je skandaloznom.
“Pojam ‘klasičnog probijanja mjera’ govori o tome koliko je to uobičajeno postalo u Hrvatskoj, pa onda imamo i ‘neklasično probijanje mjera’ netom prije uhićenja”, kazao je Tomašević.
Upozorio je kako nije normalno da netko ima više desetaka milijuna kuna veću imovinu od prihoda, a da se godinama nigdje u sustavu nije upalila “crvena lampica”.
Dalija Orešković (Klub IP-a, GLAS-a i Pametnog) nada se da će ovo povjerenstvo biti uspješnije od prethodnih, istaknuvši kako je otkrivanje anomalija u sustavu prvorazredno nacionalno pitanje.
Odluku o osnivanju istražnog povjerenstva podržali su i klubovi Hrvatskih suverenista, IDS-a , te HSS-a i HSU-a.
Predstavnici oporbe su tekst odluke o osnivanju povjerenstva dostavili HDZ-u, pa očekuju da ga prihvati ako je spreman obračunati se s korupcijom i ako nema što skrivati.
Povjerenstvo, ako bude osnovano, istraživat će rad Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva policije, PNUKOK-a, Savjeta za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija, SOA-u, OTC-a, UVNS-a, USKOK-a, Porezne uprave, te redovnih sudova i Ustavnog suda.
Indirektno, istraživanje može obuhvatiti i Ured predsjednika RH, Ured predsjednika Vlade, Ured predsjednika Sabora, Ministarstvo uprave i pravosuđa, saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost , te vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija i nadzor nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti.
Od rada povjerenstva očekuje se pak utvrđivanje anomalija u sustavu, poboljšanje zakonodavnog okvira te vraćanje povjerenja građana u institucije.
