Glavni urednik portala Otvoreno Marijan Opačak i novinar 24 sata Emirat Asipi u emisiji Zoom Zagreb voditeljice Hane Tabaković govorili su o aktualnim političkim temama, a posebno o unutarstranačkim izborima u HDZ-u.
Opačak smatra da se u HDZ-u događa evolucija iz “političkog pokreta” u pravu stranku, u kojoj predsjednik više potpuno samstalno ne određuje politike.
“Čak i Ivo Sanader je još osluškivao što baza želi da kaže da bi to rekao. Andrej Plenković to ne radi. On većim djelom kroji svoju politiku, a drugi ju provode”, rekao je Opačak.
Događanje u HDZ-u Asipi i Opačak ne bi nazvali bratoubilačkim ratom. Radi se naprosto o tome, smatraju, da je HDZ prvi puta nakon Franje Tuđmana krenuo u stvarne demokratske izbore. Do sada je, kaže Opačak, stranačka oligarhija birala predsjednike.
“Žao mi je samo da još nismo vidjeli programe. Od ‘Opcije za promjene’ mi nismo čuli ni ‘p’ od promjene”, smatra Opačak.
Franjo Tuđman i ‘politička nekrofilija’
“Miro Kovač je najavio borbu protiv klijentelizma, korupcije, a na kraju mu se sve poruke svode na vraćanje Franji Tuđmanu”, rekao je. To je označio jednim oblikom “političke nekrofilije”.
“Oni su se uhvatili Franje Tuđmana kao da su s njim od ’88. do ’99. svako jutro ustajali. Svi znaju što je Franjo Tuđman mislio, svi znaju što je on htio i točno kako je htio. Pustite čovjeka neka počiva u miru, a pokažite neki novi program”, rekao je Opačak.
Kovač, smatra Opačak, ne bi se trebao žaliti što mu HDZ-ovci ne dolaze na skupove. Posebno ako je to zato što ovise o stranačkom vodstvu zbog radnog mjesta. “On je najavio borbu upravo protiv takvih ljudi”, podsjeća Opačak.
Stier od kandidata Opcije za promjene ima najbolje šanse
Asipi smatra da Davor Ivo Stier ima najbolje šanse da postane jedan od potpredsjednika budući da će se birati četiri potpredsjednika.
Izbor za zamjenika predsjednika bit će neizvjesniji, budući da su i Ivan Penava i Tomo Medved predstavnici takozvane “desne struje”. To vidi kao dobar taktički manevar Andreja Plenkovića.
Iako ankete daju veliku podršku Andreju Plenkoviću, Asipi smatra da će se voditi borba za svaki glas. Glasači HDZ-a nikada neće reći da su protivnici šefa stranke, do trenutka kada ga biraju.
“Onda on više ne postoji. U HDZ-u sa svojih stranica brišu svoje bivše predsjednike. Postoji samo Franjo Tuđman i ovaj koji je aktualni predsjednik”, rekao je Asipi.
Opačak: Mladi će odlučiti izbore u HDZ-u
HDZ-ovi birači ipak žele promjene, smatra Opačak.
“Dokaz za to je 50 tisuća manje glasova za Kolindu Grabar-Kitarović u Zagrebu”, podsjetio je. Smatra da je zbog različitih problema, posebno zbog asocijacije s Milanom Bandićem, izgubila dobar dio mlađih glasača HDZ-a.
“Oni su čak tu ušli i ideološki, i mislim da će oni odlučiti unutarstranačke izbore u HDZ-u. To su mladi ljudi koji stvarno žele kraj korupciji, kraj nepotizmu, modernu konzervativnu stranku. Sve ono što desnica predstavlja u Europi”, rekao je Opačak.
Oni imaju simpatije prema Borisu Johnsonu, pa u manjoj mjeri čak i prema Viktoru Orbanu i Matteu Salviniju, te im je sloboda tržišta jedan od prioriteta, smatra Opačak.
HDZ nema veliki koalicijski potencijal, složili su se gosti. Jedini ozbiljni koalicijski partner im je Miroslav Škoro. Opačak ipak ističe da postoje značajne razlike između stavova Škore i programa HDZ-a.
“Oni se obraćaju istom glasačkom tijelu, ali postoje velike razlike. Škoro se odredio za Viktora Orbana, dok HDZ stoji čvrsto na osovini Pariz-Berlin”, naveo je Opačak kao jedan od primjera.
Osim toga, čini se da je Škoro barem jednim dijelom prepoznao ono što zanima mlade glasače.
‘Potrebna nam je liberalna opcija’
U Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, opcija koja se poziva samo ‘put Franje Tuđmana i Gojka Šuška’ sigurno gubi”, ističe Opačak.
U Hrvatskoj ne postoji stvarna liberalna opcija, smatra Opačak. IDS i slične stranke su nominalno liberalne, ali u stvarnosti su socijaldemokratske, izjavio je. Zato i gube svoj identitet u koaliciji s SDP-om.
Pitanje je hoće li predsjednik HSLS-a i gradonačelnik Dario Hrebak, skupa s Davorom Nađijem i drugima formirati takvu opciju liberalnog centra, ekonomski liberalni Most.
