U povodu Međunarodnog dana borbe protiv korupcije saborski Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka organizirao je u srijedu okrugli stol, a potpredsjednica Kluba rekla je da se ovom sazivu Sabora pruža prilika za donošenje Etičkog kodeksa što može pridonijeti smanjenju korupcije.
“Sabor je jedna od institucija koju građani ocjenjuju najnižom ocjenom i u koju imaju najmanje povjerenja. Smatram da je na svim zastupnicima, bez obzira iz koje političke opcije dolazimo, da to promijenimo”, rekla je potpredsjednica Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka Sandra Benčić (Možemo!), organizatora međunarodnog okruglog stola.
“To možemo mijenjati osobnim pristupom i ponašanjem, ali moramo unaprijediti i okvir unutar kojeg djelujemo”, dodala je.
Benčić smatra da bi etički kodeks Hrvatski sabor trebao donijeti u idućoj godini i da će za to postojati politička volja.
“Unutar oporbe, bez obzira na različitost političkih opcija i ideološku podijeljenost, zaista postoji već demonstrirana politička volja za borbu protiv korupcije i suradnju na toj platformi za unaprjeđenje institucionalnog i zakonodavnog okvira”, ustvrdila je Benčić, izrazivši nadu da će se tome pridružiti i većina u Saboru.
Nakon održane rasprave, Benčić je zaključila da bi za Hrvatsku dobar model nadzora implementacije kodeksa uključivao ‘vanjsko tijelo koje bi kontroliralo provedbu i izricalo određene sankcije’. Pri tome nije potrebno sastavljati novo tijelo, već prošiti nadležnosti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, dodala je.
Nadalje, smatra da u dizajn etičkog kodeksa treba ugraditi mijenjanje organizacijske kulture, odnosno jačanje integriteta.
Benčić kaže da bi na sadržaju kodeksa trebala raditi parlamentarna grupa u kojoj su predstavnici iz svih zastupničkih klubova, kao i nezavisni zastupnici, a da bi se zatim savjetovala sa stručnjacima i nevladinim organizacijama.
Uz to, ocijenila je da je potrebno procijeniti kapacitete koji su potrebni, jer su, kako kaže, za kvalitetnu implementaciju potrebna dodatna sredstva.
GRECO: Donošenje kodeksa dobro je za građane
Na okruglom stolu rečeno je i da je Skupina država protiv korupcije (GRECO), koja djeluje pri Vijeću Europe, još prije šest godina preporučila donošenje etičkog kodeksa. Ocijenjeno je kako je sada ‘idealno vrijeme za njegovo donošenje’ s obzirom da je Vlada na nedavnoj sjednici donijela Odluku o pokretanju postupka izrade Strategije za sprečavanje korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine.
Predsjednik GRECO-a i zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Marin Mrčela istaknuo je kako se preporuke GRECO-a trebaju usvojiti, ne zato što je to dobro za državu, već zato što je to dobro za građane.
Naveo je dva glavna razloga zašto etički kodeks treba postojati. Prvi je da političari svojim primjerom trebaju pokazati kako se sprječava korupcija, građani trebaju znati kakvo se ponašanje od parlamentaraca može očekivati, a političari trebaju biti odgovorni ako se ne ponašaju sukladno kodeksu i temeljnim moralnim načelima. Drugi razlog je taj što pravilna primjena kodeksa može spriječiti korupciju i sukob interesa.
Mrčela je pojasnio da kodeks nije zamišljen tako da zamijeni postojeću regulativu, već treba biti konsolidirani dokument koji je potkrijepljen sa smjernicama, primjerima i situacijama koje mogu biti dvojbene.
Kako bi kodeks bio razuman alat, treba, između ostalog, imati jasne upute za sprečavanje sukoba interesa, primanja darova i ostalih povlastica, jasna pravila o nespojivosti dužnosti, sekundarnim aktivnostima i financijskim interesima parlamentaraca te pravila o otkrivanju veza i kontakata s trećim stranama koje mogu utjecati na zakonodavni postupak.
Kodeks mora biti dostupan javnosti, potrebno je i osigurati djelotvorno provođenje standarda kroz odgovarajući monitoring i primjenu, a potreban je i praktični trening, odnosno upoznavanje zastupnika s kodeksom, dodao je.
Predsjednik Odjela za demokratsko upravljanje i rodnu ravnopravnost, OSCE-ODIHR Jacopo Leone istaknuo je kako je etički kodeks dio većeg mehanizma integriteta koji je potrebno usvojiti. Što se tiče EU, naveo je da od 27 država članica, samo sedam, uključujući i Hrvatsku, nema kodeks ponašanja u parlamentu.
Donošenje kodeksa ponašanja u praksi
Zastupnica Demokratske obnove iz Makedonije Maja Moračanin složila se kako je nedavno usvajanje kodeksa ponašanja bilo korisno za njihove članove parlamenta. Navela je kako su se zastupnici brinuli da će naglasak biti na kažnjavanju, ali da se dogodilo suprotno, odnosno kodeks je pomagao u rješavanju dilema i sprječavanju korupcije.
Tako je navela primjer primanja skupljih darova, koje se može riješiti tako da zastupnik, ako želi zadržati dar, plati ostatak iznosa iznad dozvoljenih 100 eura. Primjer parlamenta sada slijedi i njihova vlada.
Zastupnica Donjeg doma (Dáil Éireann) irskog parlamenta Neasa Hourigan istaknula je da se Irska u prošlosti borila s korupcijom, lobiranjem i skandalima te da su zastupnici bili i kazneno gonjeni. Sve to se smanjilo posljednjih godina otkada su usvojili strože mjere, standarde i pravila na više nivoa, a ne samo u parlamentu.
Karolina Vidović Krišto iz Kluba zastupnika Domovinskog pokreta (NZ) izrazila je uvjerenje da je ovaj okrugli stol prvi korak pri donošenju etičkog kodeksa u Hrvatskom Saboru. No, smatra da je u Hrvatskoj problem institucionalna korupcija koja se događa kada izvršna, zakonodavna i sudbena vlast krše zakon.
Vidović Krišto rekla je da u pravosuđu nemamo instituciju da suci i državni dužnosnici u pravosuđu moraju dokazati svoje porijeklo imovine, jer, kako smatra, imovinske kartice nisu dovoljne.
Saborski zastupnik HDZ-a Dražen Bošnjaković istaknuo je da je 2016. vodio radnu skupinu koja je tada radila nacrt etičkog kodeksa te naveo da je zapravo dio kodeksa drugih parlamenata već imamo u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa i Zakonu o pravu na pristup informacijama, stoga su u nacrt uveli odredbu koja se odnosi na lobiranje.
Benčić je. pak. rekla kako činjenica da se neke stvari već nalaze u zakonima, nije prepreka da se nalaze i u etičkom kodeksu jer je njegova namjera drugačija – samoregulacija i prihvaćanje tih vrijednosti.
