Ugostitelji su u četvrtak predložili dva seta mjera koje bi im trebale pomoći da prežive novo zatvaranje ili će, ako do njih ne dođe, mnogi od njih bankrotirati, rečeno je na četvrtak na konferenciji ugostitelja koju je organizirala Hrvatska udruga poslodavaca.
Predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak istaknuo je da je prvi model obeštećenja dugoročnijeg karaktera i bazira se na nekoliko mjera. Riječ je o smanjenju stope PDV-a na pet posto na razdoblje od tri godine te dugoročno na 13 posto za sve ugostitelje, potom o nastavku potpora za očuvanje radnih mjesta do travnja 2021. što znači 4.000 kuna uz otpis pripadajućih poreza i doprinosa (do 1. svibnja 2021.)
Predugo čekanje odobrenje kredita
Predlažu i obeštećenje od 10 eura po četvornom metru prostora te Covid kreditiranje uz državne potpore kako bi se osigurala likvidnost, tj. HAMAG-BICRO krediti za likvidnost na tri godine uz dodatne ciljane garancije i moratorij kreditnih obveza za poduzetnike kojima je onemogućen rad.
Prema navedenom modelu, rekao je Medak, ugostitelji bi uz pomoć kredita izdržali razdoblje obustave aktivnosti, a potom kroz smanjenu stopu PDV-a ostvarili veće prihode od čega bi i država dugoročno profitirala, uzme li se u obzir da s nižim poreznim stopama idu i veće uplate u proračun. Ugostitelji pritom ukazuju na potrebu brzog isplaćivanja kredita jer na njih sada prečesto predugo čekaju.
Drugi model obeštećenja baziran je na osiguranju prihoda samim poduzetnicima, a ne samo za radnike i njihove plaće i to u iznosu od 50 posto prometa od istog razdoblja prošle godine, kao direktna dotacija iz koje se isplaćuju i radnici uz oprost doprinosa. Nadalje, taj model uključuje i oslobađanje od svih fiksnih obveza za vrijeme trajanja lockdowna na svim razinama vlasti i to najamnina, komunalnih naknada, komunalnih usluga poput odvoza smeća, vodne naknade spomeničke rente i sl. Isto tako, ugostitelji predlažu oslobađanje od parafiskalnih nameta, kao posebnog troška koji dodatno opterećuje poslodavce.
Najvažnije je očuvati poslovanje
Medak je kazao da su, uvažavajući pune razmjere aktualne pandemijske krize, ugostitelji jednoglasni u poruci da im je u trenutnoj situaciji najvažnije očuvati poslovanje i spriječiti val otpuštanja koji bi mogao uslijediti ako se uz lockdown ne uvedu adekvatne kompenzacijske mjere.
“S bilo kojim od ova dva predstavljena modela izbjegao bi se crni scenarij koji nas zasigurno očekuje”, rekao je Medak, istaknuvši i da ugostitelji u ovome trenutku imaju oko milijardu eura uloženih u svoje biznise te ako ih propadne samo pola to je vrijednost pola milijarde eura. Smatra da ako privatni ugostitelji zbog pandemije propadnu, a ugostiteljski su objekti mahom u privatnom vlasništvu, da će onda na njihovo mjesto doći strane korporacije.
Naveo je da su prihodi u ukupnoj ugostiteljskoj djelatnosti do sada pali 40-ak posto na razini cijele države. Čudi ga što od početka pandemije, izuzevši mjeru za pomoć u očuvanju radnih mjesta, država, za razliku od ostatka Europe, nije predložila niti jednu mjeru za pomoć poslodavcima, poduzetnicima i realnom sektoru.
Mjere za očuvanje radnih mjesta nisu dovoljne
Predsjednik Udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas kazao je da cijela priča oko ugostitelja može trajati maksimalno šest mjeseci. Rekao je da je cijeli privatni sektor složan u tome da bi Vlada već sutra morala izaći u javnost s novim reformskim mjerama ili će u protivnom rasti i broj nezaposlenih te će se i produbiti i nastaviti opća kriza.
“Mjere za očuvanje radnih mjesta nisu dovoljne, očekujemo adekvatne mjere, očekujemo mjere koje će obuhvatiti sve koji imaju pad prometa od 50 posto na više i sve koji su zatvoreni”, rekao je Bujas, dodavši da mu nije jasno da su recimo fitnes centri zatvoreni, a u crkve se može ići. Ugostitelji, naveo je Bujas, ne žele biti na prosjačkom štapu i na socijali od 4.000 kuna već traže da im se nadoknadi ono što će izgubiti.
Predsjednik Udruge hrvatskih poslodavaca Damir Zorić naglasio je da su europske zemlje već poduzele kompenzacijske korake za nadoknadu štete ugostiteljima. Ukazao je na važnost financijskog zdravlja gospodarskih subjekata. Procijenio je da bi građani u prosincu mogli potrošiti mnogo manje nego lani, moguće i do 50-ak posto manje.
