Obnova Zagreba prilika za jedinstveni pristup

Izvor: MORH

Obnova Zagreba prilika je za jedinstveni pristup, povezivanje institucija i kapaciteta uz postojeću obuhvatnu dokumentaciju, istaknuto je u srijedu na online konferenciji u organizaciji DAZ-a o temi “Arhitektura i naslijeđe – budućnost graditeljskog nasljeđa Zagreba”.

Budućnosti graditeljskoga nasljeđa Zagreba bio je posvećen drugi dan online konferencije “Budućnost Zagreba nakon potresa – Arhitektonski pogled” koju je organiziralo Društvo arhitekata Zagreba (DAZ).

Četverodnevna online konferencija počela je u utorak, a sadržajno je organizirana u četiri teme raspoređene u četiri konferencijska dana.

Konferencija je počela razgovorom o temi “urbanizam.ZG – pokretanje procesa urbane obnove Zagreba”,u četvrtak će biti nastavljena temom “ARTUR – doprinos turizma obnovi Zagreba, a završit će u petak prikazom teme “Dani ZG arhitekture – budućnost Zagreba utemeljena na 350 godina iskustva Sveučilišta”.

Pokrovitelji konferencije su Grad Zagreb, Sveučilište u Zagrebu i Vlada Republike Hrvatske s njezina četiri ministarstva ovisno o temi koja je u središtu. Tako je pokrovitelj prvoga dana konferencije bilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, današnje teme Ministarstavo kulture i medija, a u iduća dva dana pokrovitelji će biti ministarstva turizma, i sporta, te znanosti i obrazovanja

Prilika za jedinstveni pristup kroz mrežu institucija

U ime pokrovitelja ovoga konferencijskog dana sudionike je pozdravio pomoćnik ministrice kulture i medija Davor Trupković istaknuvši da struka treba dati odgovore na pitanja obnove, kao i da je obnova jedinstvena prilika za jedinstveni pristup tome složenom problemu.

Trupkovićevo stajalište dijele i ostali predavači, među kojima i ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti Katarina Horvat-Levaj koja smatra da je, umjesto osnivanja novoga zavoda, bolje da se postojeće institucije kapacitiraju i razviju, te međusobno povežu. Jer, vjeruje da se jedino s mrežom institucija i dokumentacije, zahtjevna zadaća obnove može privesti kraju.

Pomoćnik ministrice kulture i media održao je i prvo predavanje u kojemu je podsjetio da je odmah nakon potresa, to ministarstvo krenulo popisivati štetu. Ocijenio je da je popis sačinjen vrlo kvalitetno u interdisciplinarnoj suradnji i da sadrži popis šteta koje su pretrpjele povijesne građevine, a bio je važan da bi se mogla kreirati i procjena štete. Dodao je kako je pritom bilo jasno da je stupanj oštećenja puno vidljiviji unutar građevina, nego na njihovim pročeljima, poput statičkih oštećenja zgrada Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, Muzeja za umjetnost i obrt, Muzeja Mimare, Hrvatskoga povijesnog muzeja, Hrvatskoga sabora i Banskih dvora.

S tim u vezi, istaknuo je da je tek trebalo kreirati jedinstveni obrazac za popis šteta što je učinio tim stručnjaka, odnosno da je trebalo evoluirati postojeći obraz za popis šteta nastalih tijekom Domovinskog rata. Rezultat je trebao biti ne samo deklarativni popis nego i vrlo jasna procjenu za financiranje Svjetske banke i kroz Fond solidanosti, za preporučenu cjelovitu obnovu.

Svaka kuća treba svoj ‘internistički pregled’

Trupković je posvjedočio kako je bilo zahtjevno odmah nakon potresa pristupiti mjerenju stupnja oštećenja, te je zahvalio zagrebačkom Geodetskom fakultetu koji je cjelovito snimio postojeće stanje. Dodao je kako je zahvaljujući tome dokumentiran stupanj oštećenja, a napravljena je i izvrsna podloga za daljnju razradu projektne dokumentacije koja vodi prema cjelovitoj obnovi.

Napomenuo je kako Zagreb za razliku od, primjerice Petrograda, nema jedinstvenu visinu svih svojih blokova i građevina, a samu urbanu vizuru Zagreba čini razlika u pokrovu, oblikovanju i svim povijesnim slojevima.

Time je, objasnio je Trupković, bilo teško postaviti neki unificirani model sanacije, jer kako je to rekao, “svaka kuća na kraju krajeva treba dobiti svoj ‘internistički pregled’ i utvrditi što se treba raditi”.

Marijana Sironić iz Gradskoga zavoda za obnovu povijesnih spomenika podsjetila je kako Zagreb, uz najužu povijesnu cjelinu, ima još 22 povijesne cjeline i 48 gradskih sklopova. I dok je, kako je rekla, primarni cilj Zakona o obnovi da se uspostavi mehanička otpornost i stabilnost, konzervatorska obnova je filigranski posao. Suglasna je s Trupkovićem da svaka zgrada traži svoj poseban i studiozan pristup.

Marko Špikić s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu istaknuo je kako je tek početkom prošloga stoljeća sustavno otvreno pitanje obnove nakon potresa, te da su veliki doprinos fokusiranju na taj problem dali stručnjaci Bernard Fielden i Herb Stovel.

Konferenciju je moderirao Dražen Arbutina koji je u svom izlaganju upozorio kako je zanemarena odgvornost korisnika povijesne baština koja se, ocijenio je, i inače pretežito sagledava samo kao deklarativna i dekorativna vrijednost.

Komentari