Obiteljima daju i do 500 eura da na ljeto ne dolaze u Hrvatsku

Foto: Ivo Ravlic / CROPIX/ilustracija

Neizvjesnost oko ovogodišnje turističke sezone je posvemašnja. Europljani, istina, ne kriju želju za putovanjima, Hrvatska čak i dobro kotira, ali nepoznanica oko koronavirusa je i dalje puno, pa je zasad sigurno jedino da će borba za svakog gosta biti kompliciranija nego ikada, piše Radmila Kovačević, novinarka Večernjeg lista.

I to ne samo zato što će svi mediteranski domaćini upregnuti sve snage da rijetke turiste usmjere prema svojim plažama, nego zato što se u utrku za goste snažno uključuju i same emitivne zemlje.

Hrvatskoj su tako sada, uz Grčku, Španjolsku, Italiju, Tursku…, turističke suparnice i Njemačka, Italija, Austrija, Poljska, Češka… Popis država koje će dati sve od sebe kako bi što više domaćih turista zadržale unutar svojih granica i tako pomogle vlastitom gospodarstvu je i dulji, samo još sve vlade nisu objavile planove.

Turistički vaučeri

U Njemačkoj koja svijetu godišnje daje desetke milijuna turista (samo Hrvatskoj oko tri milijuna) odmor u vlastitoj zemlji nikad nije bio aktualniji. Odmor s unutarnje strane državne granice i u normalnim godinama bira oko 35 posto Nijemaca, a sada im, discipliniranima i osviještenima kakvi već jesu, neće trebati previše objašnjavati zašto je dobro da svoje eure (po)troše u svojoj zemlji.


Tamošnji turistički domaćini, ne bude li eskalacije problema s koronavirusom, čak računaju da bi se pojedine njemačke destinacije mogle naći pred pravom turističkom najezdom. U Sloveniji, koja je velika uzdanica jadranskih domaćina, također se popularizira odmor u zemlji.

Direktorica Hrvatske turističke zajednice u Sloveniji Metka Bradetić otkriva da je u pripremi velika promotivna kampanja da se Slovence zadrži u domaćim destinacijama. Međutim, susjedi neće stati samo na riječima, slovenska vlada priprema i turističke vaučere za poticanje domaćeg turističkog prometa.

Mađari, koji već niz godina u tome imaju iskustva i koje Hrvatska donekle kopira uvođenjem CRO kartice, pak, povećavaju iznose koje poslodavci zaposlenicima mogu uplatiti na SZÉP kartice, a smanjuju i doprinose koji se plaćaju na te iznose.

“Prema istraživanju koje je naručila Mađarska turistička organizacija, u inozemstvo planira putovati 12, a unutar Mađarske 51 posto ispitanih”, kaže direktorica HTZ-a u Mađarskoj Ivana Herceg i otkriva da su već u toku kampanje kojima se snažno poziva građane na doprinos gospodarstvu odabirom domaćih odredišta.

Austrijska vlada nije posegnula za takvim mjerama, ali jasno ističe u medijima da je poželjnije provesti godišnji odmor u austrijskim nego u inozemnim odredištima.

“U društvu se to ozbiljno shvaća i neke su se putničke agencije, koje su se dosad bavile tzv. outgoingom, već preorijentirale na tuzemne aranžmane”, kaže šef HTZ-ova ureda u Austriji Branimir Tončinić. Širom otvoriti vrata ljetovanju u inozemstvu neće ni Češka.

Uz CRO karticu i dalje aktualan i ‘Tjedan odmora vrijedan’

“Domaće tržište izuzetno je važno i vjerujemo da će i kod nas ono biti prvo koje će se najbrže stabilizirati”, ističu u Ministarstvu turizma.

“Uz Cro karticu koja je u pripremi razmišljamo i o projektu ‘Tjedan odmora vrijedan’ (cijene smještaja, ulaza u nacionalne parkove i sl. bile bi prepolovljene, nap. a.) te ćemo u skladu s epidemiološkom situacijom pripremiti sve kako bi se domaće tržište dodatno aktiviralo. Vlada poduzima sve kako bi se gospodarstvo održalo stabilnim, a u skladu s time će postupnim aktiviranjem gospodarstva povećavati i financijske mogućnosti za građane da putuju i poslodavce da osiguraju novac za zaposlenike”, ističu u kabinetu Garija Cappellija.

Na pitanje koliko je realno da poslodavci uplaćuju zaposlenima na CRO karticu do 2500 kn s obzirom na krizu zbog pandemije, nije dobiven odgovor. Iz Ministarstva nude podatke ankete otprije korone prema kojima je svaki drugi poslodavac bio spreman izdvojiti neki iznos za CRO karticu, objavio je Večernji.hr.

Komentari