Prema svemu sudeći, na sljedećoj sjednici Vlade RH dogodit će se povijesno uvođenje zakona. Naime, bit će uveden Zakon o elektroničkim medijima (ZEM) koji će pokušati suzbiti govora mržnje na hrvatskim portalima.
Tko je kriv: mediji ili autor komentar?
Podsjetimo, u prvoj verziji ZEM-a pisalo je da je “pružatelj elektroničkih publikacija odgovoran za cjelokupni sadržaj, uključujući i onaj koji je generirao korisnik”. To je značilo da bi mediji u potpunosti odgovarali, pa u konačnici mogli biti i brutalno kažnjeni, među ostalim, i zbog rasističkih ili komentara koji potiču na nasilje – komentara koji se objavljuju na portalima ispod novinarskih tekstova, a pišu ih mahom anonimne osobe.
Za takav sadržaj koji “visi” na portalima ispod autorskih tekstova, u prvoj verziji zakona, bila je predviđena kazna u rasponu od 100 tisuća do čak milijun kuna.
Ministarstvo kulture i medija prihvatilo je kritike novinara, urednika i vlasnika medijskih kuća, pa za govor mržnje masne kazne neće dolaziti na adrese medija već u poštanske sandučiće stvarnih autora komentara čiji sadržaj krši odredbe hrvatskih zakona.
Ministarstvo je u potpunosti izmijenilo sporni članak i ubuduće će za komentare odgovarati njihovi stvarni autori. Zauzvrat vlasnici medija – ako ne žele biti kažnjeni – morat će u potpunosti promijeniti pravila igre za svoje čitatelje-komentatore. Točnije, morat će registrirati korisnika i “na jasan i lako uočljiv način upozoriti ga na pravila komentiranja i na kršenje propisanih odredaba”.
Napadači ne odustaju
Direktorica Udruge novinskih izdavača Natali Komen Bujas kaže kako su autori ružnih komentara često vrlo uporni u svojem naumu: “Ako registrirani korisnik ostavi komentar koji će biti u suprotnosti sa Zakonom, odnosno sadržaj koji potiče na nasilje ili mržnju, koji potiče na kaznena djela terorizma, kaznena djela u vezi s dječjom pornografijom i kaznena djela koja se odnose na rasizam i ksenofobiju, izdavač je dužan komentar ukloniti.”
“Također, izdavač može korisniku onemogućiti daljnje komentiranje. Uvijek je moguće da će osobe koje ostavljaju komentare koji se mogu okarakterizirati kao govor mržnje, nakon zabrane komentiranje kreirati novi ID, pa će se priča ponoviti, no ipak je napravljen korak koji će otežati ostavljanje neprimjerenih komentara i nadamo se potaknuti konstruktivnu razmjenu mišljenja.”
“To je, uostalom, i cilj komentara, koji su u samim počecima zamišljeni kao komunikacija s čitateljima i njihova povratna reakcija na sadržaj, a ne poligon za govor mržnje i vrijeđanje na vjerskoj, spolnoj, nacionalnoj ili nekoj drugoj osnovi.”
Izmjena zakona bila je dobra
Čelnik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko kaže da je zadovoljan izmjenom: ” U prvoj verziji ZEM-a zakonodavac je svu odgovornost za govor mržnje u komentarima pod tekstovima namjeravao prebaciti na medije, a za to je bio propisao i rigorozne novčane kazne.”
“HND je tada u svojoj analizi prijedloga ZEM-a između ostalog problematizirao taj članak 93. jer je takav, bez dopuštanja alternative, vodio strogoj penalizaciji, a potom i ukidanju komentiranja uopće, što bi bilo jako loše po slobodu govora.”
“Tvrdili smo da se odgovornost nakladnika za komentare čitatelja može utvrđivati onda kada nisu ispunjeni neki uvjeti, odnosno ako korisnika prije ostavljanja komentara nije proveo kroz postupak složene registracije i identifikacije, ali mu i vrlo jasno dao do znanja što podrazumijeva širenje govora mržnje.”
Naš je prijedlog prihvaćen. Što se tiče alata kojima će se ta registracija provoditi, siguran sam da su nakladnici s njima vrlo dobro upoznati i da će ih znati i htjeti primijeniti. Nisam siguran da je tekst zakona mjesto na kojem se oni taksativno navode, vjerojatnije je to pravilnik. Pritom nakladnik i dalje ima obavezu administriranja komentara, i dalje postoje pravila komentiranja, samo bi sada trebalo lakše doći do prekršitelja.”
“A na pitanje hoće li se ovime smanjiti govor mržnje samo treba podsjetiti da se on desetljećima nekažnjeno promovira u javnom govoru, istupima istaknutih političara, javnih osoba pa čak i institucija. Neprihvatljivo je da cijeli ceh plate mediji”, piše Jutarnji list.
