Nezapaženo prošlo izlaganje koje razotkriva korumpiranu javnu nabavu; Spajić: Javni aparat na nabavu potroši više od 16 posto BDP-a, a o svemu odlučuje 9 ljudi

Daniel Spajić/Patrik Macek/PIXSELL

Zastupnik Domovinskog pokreta u Hrvatskom saboru Daniel Spajić kritizirao je u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta Prijedlog zakona o državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. Upozorio je da naš aparat na javnu nabavu potroši više od 16 posto BDP-a dok građani grcaju pod teretom stotina fiskalnih i parafiskalnih nameta. 

“Sada se predlaže usvajanje ovoga Zakona kojim se za 9 članova te komisije uređuju materijalna i ostala prava, poput pune plaće tijekom 6 mjeseci nakon odlaska s dužnosti te još pola plaće tijekom sljedećih 6 mjeseci”, komentirao je Spajić te dodao kako je ovo jedno od mnogobrojnih alibi tijela koje plaćaju porezni obveznici, a koji ne čine niti približno dovoljno da zaštite interese onih koji ih plaćaju.

Građani i gospodarstvo grcaju pod teretom stotina fiskalnih i parafiskalnih nameta

Spajić je izjavio kako se vidi rapidan rast udjela vrijednosti javne nabave u ukupnom BDP-u u proteklih nekoliko godina.

“Kada se ovome pridodaju plaće javnog sektora koje su u RH 11-12 posto BDP-a, dolazi se poražavajućeg zaključka kako javni sektor treba skoro 30 posto BDP-a samo za plaće i javnu nabavu svojih potreba. Kako bi ovo isfinancirali, građani i gospodarstvo grcaju pod teretom stotina fiskalnih i parafiskalnih nameta”, uvjeren je Spajić.



Poručio je kako su katastrofalni rezultati upravljanja državnom imovinom u značajnoj mjeri povezani s kvalitetom provedbe javne nabave te je nastavio kako istraživanja o korumpiranosti europskih zemalja provode različita tijela s različitim metodologijama, ali nečim zajedničkim.

“U njima je Hrvatska vjerodostojna: Uvijek je među prvi tri zemlje po indeksu korupcije – ključnom uzroku našeg demografskog i gospodarskog nazadovanja. Ovakav Zakon o javnoj nabavi i ovakve kontrole provođenja ovoga Zakona, jedan su od temelja izgradnje našeg korumpiranog društva. Kako to izgleda u praksi možemo se uvjeriti svakodnevno, a događanja u Klubu u Slovenskoj jedan od zornih primjera primjene Zakona o javnoj nabavi i kontroli njegove provedbe”, prokomentirao je Spajić.

“Izgleda da su nam anti-korupcijski radari marke ‘Ei Niš – stari i neupotrebljivi'”

Prema Spajiću, nakon svega iznesenoga, zvuči pomalo i cinično kako Vlada predlaže ove izmjene ‘kao instrument anti-koruptivnog učinka regulirati njihova prava i obveze uvažavajući specifičnost pravnog položaja’ budući je Hrvatska na raspolaganju imala oko 20 mld kn za ruralni razvoj kako bi uravnotežila svoj regionalni razvoj, a iz podataka o javnoj nabavi vidi se potpuna neučinkovitost Vladinih mjera kojima su ova sredstva utrošena.

“Javni subjekti iz Grada Zagreba u ukupnoj vrijednosti javne nabave sudjeluju s čak 58 posto, dok oni iz Virovitičko-podravske i Bjelovarsko-bilogorske sa samo 0,7 posto! Ruralni prostori i dalje se prazne, ali sada na puno štetniji način po RH – umjesto u velike hrvatske gradove migracije idu prema inozemstvu”, istaknuo je.

Spajić je podsjetio na rezultate istraživanja 2017. godine koji pokazuju kako čak 57 posto ispitanika među građanima Hrvatske ne zna što je “javna nabava”, a 64 posto ne zna što je “javno nadmetanje”, a tek osam posto ispitanih tvrdi da zna koliko država godišnje troši kroz javnu nabavu, ali je samo 2,6 posto ispitanika navelo približno točan iznos.

“Tek svaki četrdeseti građanin, porezni obveznik, zna otprilike kako naš javni aparat na javnu nabavu potroši više od 16 posto BDP-a”

“Uski krug ljudi jako dobro drži ‘sanitarni koridor’ oko ovih ogromnih budžeta. Kada bi tih 9 patrijarha iz Komisije radili svoj posao ili da je Vlada na drugi način osigurala edukaciju poreznih obveznika u vezi sustava javne nabave, rezultati ovakvih istraživanja zasigurno ne bi bili ovako porazni. Međutim, očito transparentnost procesa i educiranost poreznih obveznika ne pogoduje uskog interesnom lobiju koji upravlja ovim desecima milijardi”, smatra zastupnik Domovinskog pokreta.

Jedna od rijetkih dobrih vijesti u izvješću je činjenica kako bi oko 10 mld kn vrijednosti javne nabave trebalo biti refundirano iz EU fondova, međutim tvrdi Spajić, ta sredstva će biti doznačena samo ukoliko kontrole utvrde kako je sve prošlo prema EU standardima.

“S obzirom na činjenicu da se dobar dio ugovora javne nabave dodjeljuje jedinim ponuđačima na natječaju, koji često niti nemaju potrebne resurse i kompetencije za isporuku ugovorenih usluga, jasno je kako značajan dio od ovih 10 mld kuna nikada neće biti refundiran i ostat će na teret hrvatskih poreznih obveznika”, prokomentirao je.

Spajić je podsjetio na nedavni natječaj za provedbu digitalizacije bolničkog sustava u kom je nadzor projekta, kao jedini ponuđač, dobila firma otvorena 20 dana prije natječaja u vlasništvu Sanaderova ministra zdravstva Ljubičića.

“Prema tome, gospodo – umjesto ovih alibi zakona kojima se stvara privid borbe protiv korupcije i uređenja procesa javne nabave, uvedite učinkovite mehanizme kontrole javne nabave u cilju usmjeravanja ovih sredstava prema snažnijem gospodarskom razvoju RH. Ovakva javna nabava je trenutačno ponajprije hrana za korupcijsku hobotnicu i uteg razvoju RH, umjesto da mu bude ključni vjetar u leđa”, zaključio je Spajić.

Komentari