Američki vojni avion na kojem je, kako se vjeruje, bila Nancy Pelosi, sletio je u Taipei, javlja BBC.
Kineski državni mediji javljaju da su borbeni avioni kineskog ratnog zrakoplovstva krenuli prema Tajvanskom tjesnacu. Navodno je, kako prenosi BBC, riječ o lovcima tipa Su-35, prenosi Jutarnji list.
Opasno kockanje Nancy Pelosi: provokacija s Tajvanom vodi SAD i svijet u doba nereda i nestabilnosti, upozorava kineski državni list Global Times.
U odnosima Kine i SAD još od izbora Donalda Trumpa za predsjednika u studenom 2016. predvidljivost je zamijenjena neizvjesnošću, povjerenje je isparilo. Situacija je vrlo opasna, zaštitne ograde koje bi spriječile da odnosi iznenada skrenu s pravca više nisu na mjestu, kao što se dramatično vidi posljednjih tjedan dana, piše Martin Jacques, profesor na kineskim sveučilištima Tsinghua i Fudan, donedavno viši suradnik na Odsjeku za politiku i međunarodne studije na Sveučilištu Cambridge. Trumpov izbor prekinuo je četiri desetljeća stabilnosti, a nemoguće je predvidjeti tko bi mogao biti predsjednik SAD-a 2024. Ušli smo u doba nereda i nestabilnosti, kako u samom SAD-u, tako i u svijetu, što je smrtna prijetnja globalnom miru. “U samo nekoliko godina jezik rata, osvajanja i sukoba zamijenio je jezik suradnje i mira. Ideja rata postupno se normalizira. To znači da postoji sve veća vjerojatnost da se to stvarno dogodi”, piše profesor za glavni kineski list na engleskom jeziku.
Kako odnosi između Kine i SAD-a postaju sve nepredvidljiviji, Tajvan je postao daleko najopasniji izvor napetosti i sukoba.
Opasnost od vojnog sukoba oko Tajvana sada je daleko veća nego u bilo kojem trenutku od 1970-ih, upozorava on. Svaki takav sukob bio bi danas daleko ozbiljniji, jer je Kina sada ravnopravna SAD-u i daleko jači vojni protivnik. To je sukob koji obje strane moraju nastojati izbjeći pod svaku cijenu.
Nije slučajno da je žarište Tajvan. Jedan od prvih Trumpovih poteza bio je telefonski razgovor s tajvanskom lidericom Tsai Ing-wen. To je bilo prvi put od 1979. da je američki predsjednik razgovarao s tajvanskim čelnikom. Jedno od velikih postignuća približavanja Nixona i Maoa sedamdesetih bio je niz dogovora na kojima će se sljedećih 40 godina temeljiti američko-kineski odnosi po pitanju Tajvana. Nakon što je Trumpov dolazak poremetio stare odnose, bilo je neizbježno da problem Tajvana ponovno postane vruće pitanje, piše Global Times.
Za Kinu ništa nije važnije od povratka izgubljenih teritorija i ponovnog ujedinjenja Kine. To je za Kinu egzistencijalno pitanje. Kina je pokazala veliko strpljenje od Čang Kaj Šekove okupacije otoka 1949.
Mao je Kissingeru jasno dao do znanja da će Kina biti strpljiva, pod uvjetom da se politika jedne Kine strogo poštuje, odnosno da tajvanska vlada ne proglašava neovisnost. Prema Kissingeru, Mao je rekao da zasad mogu bez Tajvana, i nakon sto godina.
No posljednjih pet godina SAD je zadirao u te dogovore povećavajući prodaju oružja Tajvanu, jačajući vojno prisustvo u regiji i dajući diplomatsku potporu otoku kroz posjete američkih političara, piše kineski list. Posjet Nancy Pelosi, predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa, označio bi jaču provokaciju. Od 1997. Amerikanac njezinog ranga nije posjetio otok, upozorava Martin Jacques.
