Saborski zastupnik stranke FOKUS i kandidat za gradonačelnika Zagreba, Davor Nađi u Saboru se osvrnuo na informaciju o sažetku Nacrta plana oporavka i otpornosti. Istaknuo je kako se ne može govoriti o planu oporavka, jer sredstva nisu namijenjena onima koji su najpogođeniji krizom.
“Već sami naziv dokumenta „Informacija o sažetku Nacrta..” podcjenjuje rad Sabora i govori o netransparentnom pristupu Vlade Andreja Plenkovića u prezentaciji samog plana, koji je iznimno bitan za oporavak ove zemlje od gospodarske krize. Teško da ovdje možemo govoriti o planu oporavka, obzirom da je taj dokument formiran na način da velika većina sredstava ide prema javnom sektoru, a ne prema onima kojima su sredstva idejno bila namijenjena, za pomoć privatnom sektoru, građanima i poduzećima”, rekao je Nađi.
Rat nije kriv za loše gospodarstvo
Prema Nađijevim riječima, čak i za ovaj mali postotak sredstava koji je namijenjen privatnom sektoru ne zna se hoće li biti bespovratna sredstva ili kroz financijske instrumente, poput kredita. Osvrnuo se i na tezu premijera Plenkovića o tome da osobe iznad 35 godina znaju da je Hrvatska među najnerazvijenijim zemljama EU, između ostalog, zbog rata i korone.
“Ja jesam mlađi od 35, ali svejedno znam da rat nije kriv za našu današnju krizu, jer su nas mnoge zemlje prestigle tek godinama nakon rata. Siguran sam da za takvu poziciju Hrvatske nije kriva niti trenutna korona – kriza, obzirom na činjenicu da su i druge zemlje bile ili jesu u istoj situaciji, a većina njih nije imala tako izražen gospodarski pad, kao što to ima Hrvatska.”, naglašava Nađi.
Nađi je usporedio ulaganje Hrvatske i drugih zemalja EU u privatni sektor, rekavši kao su druge zemlje, prije ove krize, više radile na jačanju privatnog sektora, a to rade i sada kroz ovaj instrument. Stoga su ovu krizu podnijele puno bolje te su sada u financijskoj mogućnosti pružiti Hrvatskoj izdašnu “milostinju”, s kojom se nadamo da ćemo provesti kakav – takav oporavak.
Neke projekte ubuduće financirati EU sredstvima
Za kraj, Nađi je zaključio s prijedlogom: “Vlada bi spomenuta novčana sredstva iz EU mogla iskoristiti na način da izvrši supstituciju financiranja, tj. da se neki projekti, koji su se do sada planirali financirati nacionalnim sredstvima, ubuduće financiraju EU sredstvima. Time bi se oslobodio fiskalni prostor za snažnije porezno rasterećenje, čime bi se svima iz privatnog sektora jednako pomoglo te bi se ubrzao ekonomski rast u budućnosti.“.
