Razorni potres mnoge je građane Gline, Petrinje i Siska ostavio bez krova nad glavom. Prema prvoj procjeni statičara oštećeno je oko 30.000 objekata. Obnovu oštećenih i razrušenih objekata na tom će području u cijelosti financirati država. Što je stanovništvu sada činiti istražila je Ivanka Bukulin Zlatović za emisiju Potrošački kod HRT-a.
Prvi pregled svih kuća i zgrada na potresom oštećenom području trebao bi biti završen u iduća tri tjedna potom slijedi detaljnija procjena štete. Vlada je donijela izmjene Zakona o obnovi, prema kojima će se njegove odredbe primjenjivati i na Sisačko-moslavačku te Karlovačku županiju.
U mnogim zgradama u Sisku nakon potresa više nitko ne živi. Stanari su iseljeni, svi su u športskoj dvorani Brezovica, a u zgradi nema zida na kojem nema pukotina.
Zgrada je građena prije velikog potresa u Banjoj Luci i prije nego što su propisi o gradnji postroženi. Izgrađena je 1962. za potrebe radnika Željezare. U kakvoj zgradi živi, Zoran je doznao tek nakon razgovora sa statičarom.
˝U ovom stanu nema nosivih zidova. Jedini nosivi zidovi su vanjski zidovi zgrade od kojih je svaki popucao, a zgrada se slegla otprilike 10 centimetara˝, priča stanar Zoran Ćušković.
Nakon pregleda statičara zgrada je dobila žutu naljepnicu: privremeno neuporabljivo – potreban je detaljan pregled. No to je tek prvi, brzi pregled.
˝Mogu samo reći da zgradu treba detaljno pregledati, ne samo vizualno, nego cijele konstrukcije čak s okolnim zemljištem. Bit će potrebno utvrditi što je u tlu, je li na močvarnom tlu, šljunku, zemlji, jesu li se u okolišu pojavile pukotine, što bi moglo značiti da bi trebalo napraviti intervencije u temeljima˝, kaže Ivan Martić, dipl. ing. građevine, stalni sudski vještak za građevinarstvo.
Detaljan pregled može otkriti da je stvarno stanje. bolje ili lošije od prve procjene.
˝Mišljenja su uvijek podložna kvalitetnim stručnim dopunama, znači nije problem ako su ljudi iz mjera predostrožnosti dali pozitivniju ili negativniju ocjenu od onoga što se nama na prvi pogled čini˝, dodaje Martić.
S obzirom na to da su iseljeni, naš stručnjak stanarima savjetuje da ne čekaju nikoga, nego da sami poduzmu prve korake.
˝Vlasnici moraju sami poduzeti prve radnje i mjere. Neće to za njih napraviti niti jedna institucija niti bilo kakav grad, eventualno ako se sruši onda će ići mjera hitne sanacije˝, objašnjava Ivan Martić, dipl. ing. građevine.
Cilj je brzih pregleda utvrditi stupanj oštećenja i uporabljivosti zgrada.
˝Mi sad radimo brze preglede zgrada, ali tek nakon detaljnijih pregleda će se možda utvrditi da se dobar dio tih zgrada može sanirati i rekonstruirati nakon potresa, i da ih neće biti potrebno uklanjati˝, kaže Rajka Bunjevac, predsjednica Hrvatske komore arhitekata.
U Komori nisu iznenađeni što se velik broj zgrada potpuno urušio.
˝Taj prostor je bio i ekonomski i demografski zapušten, ali vidi se i po kvaliteti zgrada koje su doživjele velika oštećenja da je i prostorno i građevinski taj dio bio jako neodržavan˝, dodaje Bunjevac.
Smatra da bi sada trebalo sve dobro pripremiti prije nego što se počne s obnovom. Pitanje je može li država osigurati da struja i voda dođu u svaki zaselak.
Pitanje koje muči iseljene jest koliko će dugo morati čekati da ponovno dobiju siguran krov nad glavom.
˝Prve zgrade bi se već mogle useljavati krajem godine, a tijekom sljedeće godine bi se mogla završiti izgradnja svih potrebnih zgrada˝, kaže Bunjevac.
Uz dobru pripremu, trebalo bi provesti i detaljnu analizu o tome kako su se obnavljale kuće na Banovini nakon Domovinskog rata. No stručnjaci, poučeni iskustvom, sumnjaju u konačan ishod.
˝Mene više smeta da jedan od uglednih ljudi u hrvatskom pravosuđu sam iskazuje sumnju i skeptičnost kako vjeruje da od toga neće biti ništa, jer se ništa neće moći dokazati. Upravo takav sustav je omogućio takvo razmišljanje i devijantno ponašanje u gradnji. Više će se zataškavati nego otkrivati, to je nažalost fenomen koji je prerastao u pravilo˝, kaže Ivan Martić.
Tako razrušene kuće samo upućuju na širi problem u društvu, prenosi Vijesti.hrt.hr
