Što donose tzv. nacionalne mirovine? Tko će imati pravo na taj novac? Koliko je ljudi u jeku koronakrize gurnuto u siromaštvo? Kako im pomoći?
“Kao i svi beskućnici, spavao sam u ruinama, grijao se zimi po tramvajima, sakupljao od skupljanja boca po kontejnerima. To je zaista deveti krug pakla. Najgora stvar su predrasude ljudi. Znate li kako je to kad vas zaobilaze, kad ne žele s vama pričati? I dan danas mi zvoni u ušima rečenice: ”Bježi odavdje, smrdiš”. To su ljudi koji su nekad imali ponos, obitelj, posao…,” prisjeća se bivši beskućnik Mile Mrvelj.
Istaknuo je kako većina ljudi postaje beskućnikom iz ekonomskih razloga, jer su ostali zbog posla, zapali u kredite, a ne vlastitim izborom.
“Ljudi u prosjeku s 50 godina ulaze u beskućništvo. Sad je veliki problem. To je potpuno pogubljena skupina ljudi, nemaju informacije, svugdje ih tjeraju, kolodvori su zaključani, u pučkim kuhinjama više ne mogu ni jesti unutra nego jedu po parkovima. Samo jedno prenoćište radi, u Kosnici. Ogromna većina tih beskućnika je u psihičkim problema. Zamislite petoricu pshihopata kad ih zaključate, to je ludnica”, govori Mrvelj.
Primjetno porastao broj ljudi koji se hrani kod njih
Fra Vladimir Vidović, voditelj Pučke kuhinje na zagrebačkome Svetom Duhu, kazao je kako je primjetno porastao broj ljudi koji se hrane kod njih.
“Lani smo imali 300-injak, a sada smo već na 400 obroka koje dijelimo. Ne tražimo provjeru identiteta, mi vidimo čovjeka u potrebi”, kazao je.
“Proteklih godina imali smo smanjenje broja osoba koje su u siromaštvu, ali sada možemo vidjeti da očito postoji problem s kojim se suočavamo. Sustavi socijalne sigurnosti ovise o financiranju iz državnog proračuna i EU fondova, mi smo samo u ovoj omotnici povukli 3,6 milijardi kuna”, rekao je ministar rada Josip Aladrović.
Kaže kako su u Vladi svjesni da tih 800 kuna nije dovoljno za adekvatan život, ali za nekoga tko nema ni toliko znači nešto.
“Očekujemo i da će iznosi mirovina biti adekvatniji i da će socijalne naknade rasti”, kazao je Aladrović o budućim potezima Vlade.
Minimalna socijalna skrb je 800 kuna
Davorko Vidović, predsjednik saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo (SDP), istaknuo je kako je iznos nacionalne mirovine i davne 2003. kad su ga predložili također bio 800 kuna.
“To su ljudi koji nemaju struju, internet, oni ni ne znaju da imaju pravo na to i do njih treba doprijeti. Ima ljudi koji nisu ni na koji način evidentirani u sustav socijalne skrbi”, upozorio je Vidović.
“Ja sam se uvijek divio političarima, puno pričaju, a ništa ne kažu. Što je to nacionalna mirovina o kojoj se toliko priča. Ti ljudi su trebali imati minimalnu socijalnu skrb koja i jest 800 kuna. To je izmišljanje tople vode”, kazao je Mrvelj komentirajući nacionalne mirovine.
Aladrović je na to odgovorio kako mijenjaju Zakon o socijalnoj skrbi.
“Mi u Vladi smatramo da smo učinili prvi korak u zaštiti najpotrebitijih, kazao je ministar i podsjetio da su najniže mirovine u ovom mandatu podigli za 16 posto”.
