Možemo! prijeti 40.000 kn kazne jer su na listi imali previše žena. Benčić: Ovo je klasičan apsurd našeg pravosuđa

Sandra Benčić Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Zbog toga što na listi za Gradsko vijeće Osijeka nisu imali dovoljan broj muškaraca u odnosu na žene, platforma Možemo! našla se na udaru DORH-a koji je protiv njih podnio optužni prijedlog zbog kršenja odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova, za koji je predviđena novčana kazna od 40.000 kuna. No, u Možemo! smatraju da je riječ o pogrešnom tumačenju odredbi zakona te da oni koji na kandidacijskim izbornim listama imaju više žena nego muškaraca ne bi trebali biti optuženi.

– Na našoj listi za Gradsko vijeće Osijeka imali smo 23 žene i 8 muškaraca i to se tumači da su muškarci na našoj listi podzastupljeni. To je prvi takav slučaj u Hrvatskoj, koliko mi znamo, i važno je da reagiramo, jer ovakva interpretacija zakona nije u skladu s ciljem tog zakona. Smisao ovog zakona je da nakon tri ciklusa parlamentarnih izbora bude podjednaka zastupljenost žena i muškaraca u političkim tijelima, a mi smo danas daleko od takve zastupljenosti. U stvarnom političkom životu podzastupljene su žene i stoga se taj zakon ne može primijeniti na našu listu – rekla je Katarina Kruhonja, vijećnica u Gradskom vijeću Osijeka, dodavši kako je u njemu “19,20 posto žena u odnosu na muškarce, a najjača lista od 14 zastupnika ima samo jednu ženu.”

Kolegice i kolege iz Osijeka došla je podržati i njihova saborska zastupnica Sandra Benčić, koja ih je i zastupala na prvoj raspravi na Prekršajnom sudu. Optužbu je ocijenila nakaradnom i apsurdnom, prenosi Jutarnji.hr.

– Zašto? Odredba o kvotama koja kaže da na kandidacijskoj listi mora biti minimalno 40 posto podzastupljenog spola je postavljena zato da bi više žena participiralo u politici. Ne muškaraca, jer njih već imamo. Odredba kaže da na listi mora biti minimalno 40 posto podzastupljenog spola, međutim, što je podzastupljeni spol definira se u drugom članku koji kaže da je podzastupljeni spol onaj kojeg ima manje od 40 posto u političkim tijelima. Dakle, da bi primijenili preferencijsku mjeru koja daje prednost određenom spolu mora se raditi o spolu koji je podzastupljen u političkom tijelu za koje se kandidira. Jesu li muškarci podzastupljeni u državnim tijelima? Nisu. Stoga se ova odredba ne može primjenjivati na muškarce, odnosno ne može se odredba tumačiti da se radi o podzastupljenom spolu na listi, nego u onom tijelu za koje ta lista kandidira. Ovo je klasičan apsurd našeg pravosudnog sustava, gdje se norma, čija je svrha jedno, koristi za nešto sasvim drugo – kazala je Benčić, najavivši da će u Saboru pokrenuti izmjene i dopune zakona.


– Tražit ćemo jasnije definiranje odredbe, odnosno da se podzastupljeni spol odnosi samo i isključivo na spol koji je podzastupljen u tijelima političke reprezentacije, a ne na listama. Ovo je jedan od rijetkih zakona koji je definirao konkretan cilj, a to je da u tri izborna ciklusa imamo 52 posto žena u tijelima političke reprezentacije. Ne da nismo ni blizu, nego smo na istom mjestu, jer stranke izigravaju ovu odredbu, a sada se nas želi kazniti po obrnutoj logici od logike samog zakona – poručila je Benčić.

Dodala je da su spremni ići i do Ustavnog suda, čak i do Strasbourga, ali i da se nada da će sud u Osijeku uvažiti njihove argumente te će primijeniti teleološko, a ne gramatičko tumačenje odredbi, a prema kojem se “pravna norma mora tumačiti u njenom kontekstu i u skladu sa smislom zakona, a ne izvaditi jednu i tako je primjenjivati, što je naglasio i predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić.”

– Tražit ćemo jasnije definiranje odredbe, odnosno da se podzastupljeni spol odnosi samo i isključivo na spol koji je podzastupljen u tijelima političke reprezentacije, a ne na listama. Ovo je jedan od rijetkih zakona koji je definirao konkretan cilj, a to je da u tri izborna ciklusa imamo 52 posto žena u tijelima političke reprezentacije. Ne da nismo ni blizu, nego smo na istom mjestu, jer stranke izigravaju ovu odredbu, a sada se nas želi kazniti po obrnutoj logici od logike samog zakona – poručila je Benčić.

Dodala je da su spremni ići i do Ustavnog suda, čak i do Strasbourga, ali i da se nada da će sud u Osijeku uvažiti njihove argumente te će primijeniti teleološko, a ne gramatičko tumačenje odredbi, a prema kojem se “pravna norma mora tumačiti u njenom kontekstu i u skladu sa smislom zakona, a ne izvaditi jednu i tako je primjenjivati, što je naglasio i predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić.”

 

Komentari