Prošlo je desetak dana od razornog potresa koji je pogodio Zagreb. Ovih se dana često propitkuje poteze vlasti u gradu kada su reagirali na sam potres i koliko se moglo napraviti prije da bi se ublažile posljedice potresa. Grad Zagreb podijeljen je u sedamnaest gradskih četvrti i više od 200 mjesnih odbora. Zanimala nas je uloga ovih tijela u jeku krize izazvane Korona virusom i samog potresa, stoga smo razgovarali s Pavlom Škokom Gavranovićem, predsjednikom Mjesnog odbora Janko Matko koji je dio gradske četvrti Peščenica – Žitnjak.
Gospodine Gavranoviću, jedan ste od mlađih predsjednika mjesnih odbora u Gradu Zagrebu, koje su Vaše obveze i što ste poduzeli od početka mjera prevencije širenja Korona virusa te kako se nosite s posljedicama potresa?
Prije svega mi je čast što imam priliku sudjelovati u radu mjesnog odbora. To je razina ‘velika politika’ ne postoji i odluke su takvog tipa, da ako su razumne, su skoro u pravilu usvojene jednoglasne. Bavimo se pitanjima kvalitete života u kvartu od parkovnih klupica i zasađenih stabala do dječjih igrališta i stanjem lokalnih prometnica te uvijek aktualnim pitanjem parkinga.
Pojavom corona virusa i nedavnim potresom obveze nas predsjednika mjesnih odbora u trenutnoj situaciji su se najviše koncentrirale na pomaganje starijim osobama kada su pitanju nabavka živežnih namirnica i lijekova. Često su se susjedi samoorganizirali pa nam je to bilo od velike pomoći. Istakao bih kako se u Folnegovićevom naselju, gdje pripada naš mjesni odbor, građani jako dobro pridržavaju preporuka Stožera civilne zaštite i mjera socijalnog distanciranja. Ovo me veseli jer za sada nismo imali, koliko znam, slučaja zaraze u kvartu.
Kao mjesni odbor imamo i ulogu informiranja građana o mjerama suzbijanja širenja virusa te smo u tu svrhu dostavljene informativne plakate raspodijelili po stambenim objektima. Sam potres nas je zatekao i neugodno iznenadio koliko i svakog u Zagrebu. Taj dan smo svi bili šokirani slikama koje su pristizale iz centra grada, a pogotovo oštećenjem južnog tornja Katedrale koja jedan od najprepoznatljivijih simbola Zagreba. Taj dan su Zagrepčani pokazali da imaju ‘srce kao Sljeme veliko’ i stvarno je svatko bio na raspolaganju kome god je trebala pomoć. U našem kvartu nije bilo težih oštećenja objekata. Imamo sreću da je veliki dio naselja građen da je u stanju izdržati potrese jačine do 6,5 stupnjeva na Richterovoj skali.
Ako sam dobro razumio radi se o relativno novijem naselju pa oštećenja nisu bila velika? Što mislite kako su reagirale gradske vlasti i mislite li da su posljedice mogle biti manje?
Što se tiče posljedica potresa u gradu volim misliti da su one mogle biti manje, jer je veliki broj zgrada u centru grada od crkava, paviljona, muzeja i ostalih prošao razne oblike obnova i rekonstrukcija. Moguće da pri tim zahvatima nije vođena kvalitetnija briga o statikama objekata. To je razočaravajuće za grad, za kojega znamo da se nalazi na trusnom području. Iako na mom kvartu nije bilo većih oštećenja na vanjštini zgrada uvjerio sam se da su oštećenja unutrašnjosti značajna.
Ovdje se u pravilu radi o elementima koji nisu nosivi, ali će ih se itekako trebati sanirati. Stoga me neugodno iznenadilo ponašanje gradskih vlasti od kojih smo mogli čuti izjave prema kojima ispada da smo prepušteni sebi, da smo sami krivi ako nismo ulagali u statiku zgrada. Ovo je poprilično licemjerno kada znamo da Zagreb ima najveći proračun od svih jedinica lokalne samouprave i da mi, njegovi građani, plaćamo najviši prirez u državi. Želim biti jasan, ovaj potres je polomio zidove, ali mi ćemo ih pokrpati. Očekujemo da gradska vlast značajno sudjeluje u obnovi, i materijalno i organizacijski.
Što mislite kako bi se mjesna samouprava i vijećnici mogli uključiti u obnovu Zagreba?
Osobno sam se spreman odreći svih naknada na mjestu predsjednika Mjesnog odbora do konca godine u korist fonda za obnovu Zagreba. Vjerujem da nisam jedini u vijećima mjesnih odbora, gradskih četvrti i Skupštini koji tako razmišlja. Preostali iznos naknada vijećnicima u vijećima mjesnih odbora, gradskih četvrti i Skupštine grada do kraja godine iznosi nešto više od 20 milijuna kuna. Kada bi svi vijećnici pristali raditi bez naknade taj bi novac itekako pomogao obnovi grada.
Vi smatrate da bi se članovi tijela mjesne samouprave i Gradske skupštine trebali odreći svojih primanja?
Nisu to primanja, barem ne kao plaće. To su naknade za rad, nemam ništa protiv toga da se rad honorira, ali na nama je da pokažemo odgovornost i solidarnost u isto vrijeme. Mislim da ovo nije najmanje što možemo napraviti, ali isto tako smatram da bi tih više od 20 milijuna kuna puno pomoglo obnovi grada.
Član ste HDZ-a i član Mladeži HDZ-a, siguro pratite mjere pomoći gospodarstvu koje je Vlada donijela, mislite li da će nam pomoći da izbjegnemo krizu?
Drago mi je što ste me to pitali jer prije nego li Vam odgovorim za ekonomske mjere Vlade želim istaknuti kako je Mladež HDZ-a na nacionalnoj razini uputila poziv da se obešteti sve studente koji su se morali iseliti iz Cvjetnog naselja kako bi se tamo mogli zbrinuti građani Zagreba koji su morali napustiti svoje kuće i stanove oštećene u potresu. Tu vidimo da reakcija na krizu stvara nove probleme koje treba rješavati. Kako su mjere sprječavanja širenja korona virusa izazvale negativne ekonomske posljedice, smatram da je sasvim normalno da ih država maksimalno ublaži jer ih je u glavnini i opravdano ona izazvala u sklopu sprječavanja širenja zaraze.
Smatram da je ovaj drugi paket mjera značajan korak u pravom smjeru jer su uvaženi zahtjevi poduzetnika koji po mom mišljenju nisu bili nerealni. Poduzetnici su vrlo jasno rekli, ako ne možemo ostvariti prihode onda moramo imati anulirane rashode. Još su ostala otvorena pitanja parafiskalnih nameta od komunalnih naknada, preko paušala za npr. struju i plin te pitanje prijevoza. Po pitanju prijevoza smatram da bi ZET mogao izaći u susret i osigurati svima koji su kupili mjesečne karte za ožujak besplatnim prijevozom u prvom idućem mjesecu kada se gradski promet normalizira. Držim da ovo nije nerealan zahtjev jer ZET od učenika i studenata ostvaruje dosita stabilan prihod, a trenutno su im troškovi sigurno manji neko li kada sva vozila prometuju redovito.
Na kraju mislite li da kroz mjesni odbor možete utjecati na donošenje odluka bitnih za vaše naselje?
Djelomično da. Veliku većinu operativnih odluka donosi se na razini gradskih ureda, do sada je komunikacija bila korektna, ali kroz mjesne odbore najviše što možemo je zalagati se za nama bitne projekte. Bilo bi idealno kada bi se barem dio odlučivanja o financiranju projekata i provedbi radova spustio na razine gradskih četvrti jer tada bi brže i lakše dolazili do ljudi koji doista donose odluke. Za sada je tu još uvijek previše birokracije za relativno jednostavne stvari poput zamjene dotrajalih klupica ili uklanja grana i stabala koje prijete lomljenjem ili padanjem
