Ministar zdravstva Vili Beroš u Pressingu je govorio o epidemiji koronavirusa, sastanku ministara zdravstva Europske unije koji će u četvrtak u Bruxellesu donijeti zajedničke mjere prevencije, problemima u hrvatskom zdravstvu te što sve planira poduzeti do kraja mandata.
Za početak je prokomentirao epidemiju koronavirusa, od kojeg je do sada preminulo više od tisuću ljudi, a zaraženih je preko 43.000. Prva infekcija koronavirusom je, kaže, zabilježena 8. prosinca 2019. godine.
“Riječ je o novom virusu, novoj bolesti, stoga trebamo biti oprezni. Ne znamo kako će se epidemiološki ponašati ova epidemija. Ukoliko bude sličnosti s ranijim sličnim epidemijama, ona bi u roku od dva do tri mjeseca trebala jenjavati. Međutim, to je upitno, stoga trebamo biti pripravni”, rekao je Beroš.
Hrvatska je, prema riječima ministra, apsolutno pripravna.
“Pokrenut je krizni stožer Ministarstva zdravstva, odnosno njegova ekspertna skupina koja se sastaje već duže vrijeme i dala je detaljne upute prilagođene ovoj vrsti virusa. Važe za sve službe koje djeluju u detekciji putnika koji nam dolaze iz zaraženih područja svijeta.”
Potrebna radikalna reforma zdravstva
Ukupni dugovi zdravstva iznose 9,4 milijarde kuna i rastu. Beroš se slaže kako je potrebna radikalna reforma zdravstva.
“Do kraja mandata je malo vremena. Moramo utemeljiti pretpostavke za reformu u sljedećem mandatu, ukoliko ga dobijemo. Iskreno vjerujem da će ljudi prepoznati napore koje ćemo poduzeti u rješavanju problema. Reforme su doista opsežne. Cijeli bolnički sustav moramo prilagoditi modernoj medicini. Bolnički sustav u Hrvatskoj sa 63 bolnice je naslijeđen iz prošlih vremena. Koncept liječenja se mijenja. Ljudi više ne leže u bolnici, koncept liječenja se ubrzao. Koncept dnevne bolnice je aktualan i nastojimo se prilagoditi tome”, istaknuo je.
Pojasnio je što je mislio kada je rekao da je potrebna kombinacija javnog i privatnog zdravstva.
“Niti jedna država nije dovoljno bogata da ima sve svoje resurse u javnom zdravstvu. Kada je riječ o privatnom, to ne znači nužno da korisnici plaćaju uslugu. Plaća je njegov osiguravatelj. Liste čekanja su doista veliki problem… Centralizacija popisa sigurno će smanjiti problem, ali samo u slučaju kada se dupliraju pojedina naručivanja. Uskoro ćemo uvesti centralni upravljački sustav. To je informatički sustav koji će u svakom trenutku u svakoj zdravstvenoj ustanovi pokazati učinak svakog liječnika – broj pregleda, broj magneta… Razgovarat ćemo s onima koji učine manje od prosjeka, pitati ih za razloge. Ne mislim da je riječ o neradu, mislim da je riječ o neorganizaciji.”
Kaže kako dopunsko osiguranje neće poskupjeti. “Ova vlada je socijalno osjetljiva”, istaknuo je ministar.
Zakon o pobačaju
“Osobno nemam nikakav problem s time. Imamo zakon koji je stupio na snagu 1988. godine. Potrebno je naglasiti da taj zakon nije restriktivan, dapače. Međutim, mi nismo u nekakvom pravnom vakuumu da bi žurili izraditi zakon. S druge strane, postojao je rok koji nije ispoštovan jer je to doista dilema koja postoji. Međutim, iz rješenja Ustavnoga suda može se iščitati da je većina otvorenih pitanja predefinirana”, rekao je dodavši kako je izvjesno da mogu i hoće iznjedriti moderan zakon.
Što misli o prijedlogu SDP-a, kaže: “Da budem iskren, od problema i sastanaka oko koronavirusa nisam ga detaljno iščitao.”
“Mislim da to rješenje postoji u mnogim europskim zemljama i da nije loše kao ideja. Povjerenstvo trenutno, zbog svega ostaloga, nije bilo aktivno, međutim, kada dobijemo signal da trebamo početi raditi na izradi toga zakona, mislim da neće biti problema”, prokomentirao je.
Zašto Kujundžić nije riješio probleme, Beroš kaže kako svaki ministar radi na svoj način. “Stvar je svakog pojedinog ministra način na koji će rješavati problematiku. Ja kao kirurg skloniji sam oštrijim rezovima i postupcima. Da li će to rezultirati poboljšanjima, ostaje vidjeti”, zaključio je Vili Beroš, a piše N1.
