Hrvatska je već neko vrijeme u karanteni zbog koronavirusa koji je pogodio cijeli svijet. Jasno je da nakon suzbijanja epidemije neće završiti problemi nego će svu snagu biti potrebno usmjeriti u borbu s krizom. Turistički je sektor posebno pogođen, a cijelu situaciju komentirao je i ministar turizma Gari Cappelli.
Poslovna aktivnost
“U nadolazećem tjednu znat ćemo po sektorima što se prvo može pokrenuti i na koji način. U ovom trenutku smatramo da se prvi turistički promet može pokrenuti u segmentima koji su ustvari izoliraniji, a to su, primjerice, kuće za odmor, dakle, privatni smještaj, potom smještaj u manjim sredinama ili van većih i urbanih destinacija, kao i nautika koja ima itekako mogućnost da uz korektne cijene može omogućiti da se nešto odradi. Tu su, recimo, i kampovi…
Dakle, sve ono što je bliže prirodi, što ipak omogućava određenu socijalnu distancu i smanjenje kontakata s drugim ljudima. Ipak, osnovni preduvjet nam je otvaranje unutarnjeg prometa i pitanje granica, posebno prema nama bitnim autodestinacijama. U konačnici, mi i dalje imamo objekte koji rade poput nekih hotela”, rekao je ministar.
Dodao je i da će uputiti nekoliko prijedloga Vladi te da se nada da će se sve čim prije pokrenuti.
Pad od 75 posto
“Držimo se da je trenutno možda najrealniji pad od 75 posto. Dakle, da bismo mogli ostvariti 25 posto ili manje lanjskih aktivnosti. Nisam zloslutan, ali kao što je premijer rekao, želimo vrlo jasno i otvoreno nastupati. Prema tome, vrlo otvoreno, ako i očekujem poslovnu aktivnost, onda je očekujem tek nakon 1. kolovoza, i to prvenstveno na domaćem tržištu, a bit će dobro ako bude uopće stranih gostiju.
Svakako najviše interesa imat će strani vlasnici kuća i plovila na Jadranu, da li su to Austrijanci, Slovenci, Nijemci, Mađari ili Česi. Oni će se prvi gledati “probiti” nekako do Hrvatske. Informacije s terena, konkretno iz marina, kazuju da su strani vlasnici davali naloge da im brodove izvuku van i pripreme za plovidbu kao da će doći na Jadran”, dodao je.
Ove sezone najviše se očekuje od domaćih gostiju.
“Kod domaćih gostiju smo u 2019. imali oko 2,2 milijuna dolazaka u komercijalnom smještaju i iz ovih podataka se vidi da je postotak udjela domaćih gostiju ipak bio nezanemariv, oko 12 posto. Ako govorimo o turističkim noćenjima, govorimo o nekih 7,3 milijuna komercijalnih noćenja domaćih gostiju. Jasno, u kampovima ih je, primjerice, bilo malo, oko četiri posto, dok ih je najviše zabilježeno u obiteljskom smještaju”, pojasnio je Cappelli.
Najbitnije je očuvati ‘staklene noge’
Turističkim djelatnicima u ovim nezapamćenim okolnostima poručio je da su javni i privatni sektor na istoj valnoj duljini.
“Nama je sada prvenstveno bio cilj sačuvati te “staklene noge”. Sve je za sada na “staklenim nogama”, ali cilj nam je barem to očuvati, da sustav preživi i da sa svim mjerama pokušamo doći do travnja ili svibnja iduće godine. Sve ovo što će se u međuvremenu eventualno događati jest nagrada strpljenju, upornosti i kvaliteti i svemu onome što ćemo napraviti u turizmu da dočekamo iduću godinu. I kažem, glave skupa, i javni i privatni sektor.
Drago mi je da su i sve resorne udruge prepoznale da smo napravili maksimalno što u datom trenutku možemo. Još postoji prostora u nautici, raspravlja se, recimo o mjeri vezano za koncesije na pomorskom dobru. Ako nađemo soluciju da se jednim dijelom obveza oprosti, onda čarteraši plaćaju manje koncesije i imali bi dodatnu korist koja će im dobro doći. Dakle, i dalje raspravljamo o svemu onome što možda još nismo razradili i obuhvatili mjerama u ove dvije faze. Jasno do jedne granice da ne dovedemo proračun u pitanje”, rekao je Cappelli za Novi list.
Hrvatska je dobro postupila
Cappelli je komentirao i o tome ima li još prostora za neka daljnja raterećenja.
“Ni bogatije zemlje od nas nisu imale ovakve mjere. Ne možemo se, jasno, uspoređivati s velesilama poput Njemačke, ali u mnogim mjerama smo došli vrlo blizu. A raspravlja se i dalje o ukidanju nekih parafiskalnih nameta i slično. Mogu dodati i da se upravo sada vidi koliko je ustvari značila stabilizacija javnih financija. To što smo vodili odgovornu i kvalitetnu fiskalnu i monetarnu politiku, dalo nam je mogućnost da donesemo sve ove mjere. A da smo sada u eurozoni, mogli bismo ih još bolje potkrijepiti. Dakle, strpljenja i zdravlje na prvom mjestu. U konačnici, zdravstvena politika Hrvatske je već na međunarodnoj razini prepoznata kao jedna od najrigidnijih i najrestriktivnijih u ovoj situaciji. Isto tako, i u svim TOMAS istraživanjima stavova naših gostiju uvijek su priroda i sigurnost isticani kao naše prednosti.
I u ovom slučaju će potencijalni gosti Hrvatsku prepoznati kao sigurnu zemlju jer smo od svih zemalja Europske unije najozbiljnije pristupili sigurnosti i očuvanju zdravlja kako naših ljudi, tako i stranaca koji su se ovdje zatekli u vrijeme pandemije. Na kraju krajeva, još uvijek imamo stranaca koji žive ovdje u svojim kućama, umjesto u svojim zemljama, jer se ovdje osjećaju sigurnijima. To će sada biti naša prednost, sigurnost javnog zdravstvenog sustava koji se dokazao u ovoj situaciji. Uz, primjerice, činjenicu da smo autodestinacija”, rekao je ministar turizma.
