Ministar Marić: Nema države bez gospodarstva, ali u isto vrijeme u pandemiji smo vidjeli da nema ni gospodarstva bez države

HRT

U emisiji “1 na1” kod Romana Bolkovića potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić govorio je o tome kako se nosimo s krizom, gledamo li na nju kroz optiku javnih financija te je li nas ova pandemija išta naučila.

U ovim izazovnim vremenima, krizi bez presedana, epidemiološko-zdravstvenoj s jakim reperkusijama na gospodarstvo, ministar Marić naglašava da koliko god situacija bila izazovna, što se tiče javnih financija one su pod kontrolom i upravljive su.

Vlada ima obvezu donositi određene odluke, djelovati u pravom trenutku, to porezni obveznici očekuju od nje. Gledajući u prošlost, kada su bile normalne okolnosti, Vlada je naglašavala nužnost i potrebu konsolidacije javnih financija, spremnost da reagira u trenutku moguće ekonomske i gospodarske krize, ističe.

“Javne financije krizu su dočekale u takvom stanju da se već praktički na samom početku moglo ići s mjerama pomoći gospodarstvu za očuvanje radnih mjesta, otpis i oslobađanje poreza. To je čitav niz mjera koje su bile usmjerene na to da se s jedne strane ispunjava nulti cilj, a to je zaštita života i zdravlja, a na gospodarskom planu očuvanje radnih mjesta”, dodao je ministar Marić za HRT.

Još je naglasio da javne financije, bilo da se govori o proračunu ili o poreznoj politici, ne smiju imati mira ni u dobrim, ni u lošim vremenima. U dobrim vremenima treba raditi i stvarati zalihe ili se pripremati za loša vremena, poput današnje koronakrize.

Čemu nas je naučila pandemija, koje bi reforme nužno trebalo provesti?

“Gospodarstvo je važno, ono puni državnu blagajnu, nema države bez gospodarstva, ali u isto vrijeme u pandemiji smo vidjeli da nema ni gospodarstva bez države”, rekao je ministar Marić i dodao da je država ta koja je odmah reagirala u pandemiji, pomogla je zdravstvu i mirovinskom te ostalim sustavima kako bi bili održivi te istodobno i gospodarstvu tijekom lockdowna.

Posljedice su se vidjele u drugom tromjesečju, stopa pada BDP-a bila je veća od 15 posto.

Sam početak pandemije otvorio je nekoliko tema: samodostatnost, zdravstveni sustav, državna javna uprava i javna poduzeća. Ministar Marić ističe visoku uvoznu ovisnost hrvatskog gospodarstva, kaže da trebamo napraviti kvalitetnu transformaciju i preko strukturnih reformi doći do boljih uvjeta poslovanja, a time će se postići i boljitak svih građana Hrvatske.

Usporedba kriza iz 2008. i 2020.

Zajednička karakteristika krizama 2008. i 2020. je to što su refleksije na gospodarstvo bile pad gospodarske aktivnosti, recesija. Ministar Marić rekao je da je žarište prošle recesije bilo u financijskoj sferi koja se prelila na gospodarstvo i nastala je globalna kriza. Trajala je šest godina, oporavak još pet godina i 2019. dostigli smo razinu BDP-a iz 2008.

“Ova kriza je drukčija, zdravstveno-epidemiološka s reperkusijama na gospodarstvo. U prvoj je godini puno veći pad, visoka je razina neizvjesnosti”, rekao je.

Očekuje se oporavak već početkom iduće godine, ne vidimo puni oporavak prije kraja 2022., to je bazni scenarij, dodao je.

Proračun koji može odgovoriti na sve nove izazove

Protekle četiri godine govorilo se o uravnoteženom proračunu, bilo je kontinuirano smanjivanje javnog duga, a ove godine s pandemijom došlo je do pada gospodarske aktivnosti, a time i do pada prihoda proračuna. Kako je naglasio ministar Marić, Vlada je svjesno ušla u otpis, oslobađanje i odgodu pojedinih poreznih obveza.

S druge strane došlo je do povećanih rashoda koji nisu bili planirani: zdravstvo, mirovinsko, potpora za očuvanje radnih mjesta, HZZO. Tako se i došlo do iznosa 29,5 milijardi kuna proračuna.

Ove godine izglasana je privremena suspenzija fiskalnih pravila i ne idemo u testiranje fiskalnog duga, ali u nekom trenutku to će ponovo postati tema.

“Zato se išlo s ovakvim proračunom za iduću godinu, koji može odgovoriti na sve nove izazove, a time izbjegavamo situaciju da zaostajemo za drugima”, naglasio je ministar Marić i dodao:

“U Hrvatskoj kriza više ne traje toliko dugo jer su mnoge zemlje tijekom prošle krize imale krizu s dvostrukim dnom, pale su pa se oporavile, pa još jednom pale, a onda je počeo streloviti oporavak. Mi smo, nažalost, kontinuirano padali”.

Porezna rasterećenja i javna poduzeća

Tri četvrtine proračuna čine mirovina, zdravstvo, plaće, subvencije, kamate, ne ostaje puno manevarskog prostora. S kontrolom rashoda u proračunu napravilo bi se i porezno rasterećenje, stvorili bi se uvjeti za širenje porezne baze i time bi se dao poticaj gospodarstvu i u dobrim i ne baš dobrim vremenima, objasnio je ministar Marić.

“Što se tiče javnih poduzeća, pitanje upravljanja nije uvijek isključivo nužno pitanje samog vlasništva. Želimo poticati gospodarski rast, uravnotežiti javne financije i aktivirati državnu imovinu, ali u širem smislu. Ta poduzeća trebaju stvarati veću vrijednost kako bi i oni u nekim svojim područjima bili zamašnjaci nekih investicija, zapošljavanja, rasta plaća. Oni nisu država u užem smislu riječi, oni imaju svoju notu šire društvene korisnosti”, dodao je.

Dobra komunikacija daje i dobre rezultate

Ministar Marić uvijek je imao podršku predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. Vlada se jasno odredila, ako dođe do viška prihoda, nije nužno odmah to i potrošiti. Išli su s poreznim rasterećenjem i smanjivanjem javnog duga, što je bio i slučaj proteklih godina.

A ministar Marić i premijer Plenković odmah su našli zajednički jezik kad je riječ o javnim financijama, do sad nisu imali nesporazuma na tom području. Rezultati koje su isporučili Hrvatskoj i međunarodnoj javnosti najbolja su potvrda toj dobroj suradnji.

“Ja se nekad prema novcu poreznih obveznika odnosim puno rigoroznije nego prema vlastitom novcu, škrtiji sam kad je u pitanju novac poreznih obveznika”, dodao je.

Zdravstvo – kronični bolesnik

“Kakvo mi zdravstvo hoćemo, kakvu kvalitetu i dostupnost usluge šira je tema. Najveći izazov je financijska održivost samog sustava. Do kuda to ide? Nadam se da ne idemo u smjeru nečega što bi značilo potpunu neodrživost i da ćemo na vrijeme reagirati. Vlada je nekoliko pruta reagirala na prihodnoj strani samog sustava zdravstva”, rekao je ministar Marić.

Kriza kada dođe, otkriva puno nesavršenosti, nelogičnosti, sve anomalije koje u sustavu postoje i ne mogu se stavljati pod tepih, rekao je ministar Marić i dodao da se sustavom treba upravljati i treba ga menadžirati.

Menadžment je pretpostavljen političkom kriteriju

Rezultati bi trebali biti ključno mjerilo u svakom segmentu društva, ovu temu bi trebali otvoriti i vidjeti kuda želimo dalje jer vidimo kolika je važnost zdravstvenog sustava, poručio je ministar Marić te dodao da ne možemo odgađati dok se rasprava ne dogodi, nego moramo raditi kako bi tu financijsku održivost postigli. Troškovna strana je ključna, a kakav je izlaz iz situacije, o dugovima prema veledrogerijama, dodao je:

“Kamo sreće da govorimo samo o starim dugovima. Koliko god veliki bili, oko pet milijardi, bit će malo manji nakon što se rebalans izglasa, ukupno oko 10,5 milijardi kuna u cijelom sustavu zdravstva. Hipotetski, da sve to skupa platimo i riješimo stare dugove, time nismo riješili problem, jer svaki sljedeći mjesec ukupne obveze rastu za dodatnih 220 milijuna kuna, do kraja prve godine imat ćemo 2,5 milijardi kuna, do kraja mandata 10 milijardi kuna. Moramo prevenirati kako nove obveze nastaju. Kao Vlada ne bježimo od obveza. Ako je konzumirano, ako je netko naručio, više ne propitkujemo, ako moramo platiti, kao odgovorna država i vlast to ćemo i učiniti. Treba napraviti iskorak kako ti novi dugovi ne bi rasli i gomilali se”.

Reforma državnih poduzeća na parafiskalnim nametima

“Poduzetnicima parafiskalni namet, kako god se zvao, je trošak. Prvo treba promisliti i proanalizirati, u nekoliko krugova to smo već i činili, a prostora ima i za dalje. Ne možemo ići neograničeno jer za dobar dio parafiskalnih nameta postoji i namjena za određene stvari. Treba paralelno restrukturirati sustave, ali na neki način s ovim smanjivanjem dodatno stvoriti pozitivan pritisak na iste te sustave da se reformiraju”, rekao je ministar Marić.

Transformacija gospodarstva uz sredstva EU-a

Ministar smatra da moramo iskoristiti sredstva EU-a za oporavak, koja smo dobili. Moramo se dobro pripremiti, a za dobar primjer na kojem trenutno radimo ističe Hrvatske željeznice. Dva su fonda, za oporavak (investicije) i otpornost (reforme i restrukturiranje), a sredstva se upravljaju i prema državnom i prema privatnom sektoru.

Smanjenje poreza

“Idemo s prijedlogom, sutra je na sjednici Vlade novi paket poreznih izmjena, smanjivanje poreza na dohodak s 24% na 20%, s 36% na 30%, odnosno poreza na dobit s 12% na 10% za male i srednje tvrtke. Mjera je koja ima svoj fiskalni efekt, to je gubitak oko 2,2 milijarde kuna i u isto vrijeme smatramo da bi trebala dati zamašnjak, kao i prethodnih godina, kako gubitak ne bi trebao biti samo manji nego i u dobrim okolnostima reflektirati se na rast BDP-a. Javne financije ne trebaju biti problem našem gospodarstvu, trebaju služiti onome kome trebaju, ako je potrebno uskočiti gospodarstvu, ako ne, barem da ne smetaju”, rekao je ministar Marić.

A na pitanje zašto nisu uspjeli uvesti porez na nekretnine, dodao je:

“Ukupno porezno rasterećenje je preko 11 milijardi kuna, nije bila namjera nekoga opteretiti više, svi su puno bolje prošli. Porez koji danas plaćamo niži je u odnosu na onaj koji smo plaćali prije četiri godine. Ukupni porezni prihodi rastu jer su ta porezna rasterećenja dala zamašnjak gospodarstvu i gospodarskoj aktivnosti”.

Ministar Marić zahvalan je HDZ-u, već treći put član je Vlade i smatra da mu je dužnost odgovoriti na to povjerenje rezultatima. Razlog zašto nije član HDZ-a i ovaj put će zadržati za sebe.

“I na ovaj način HDZ pokazuje uključivost, ako daje povjerenje čovjeku koji nije član stranke, to govori o širini HDZ-a”, istaknuo je Marić u emisiji HRT-a.

Komentari