Ministar Horvat: Za obnovu Zagreba 42 milijarde kuna, to je neambiciozno?

Ivica Galovic/PIXSELL

Ministar graditeljstva Darko Horvat istaknuo je da će se u konstrukcijsku i dijelom cjelovitu obnovu zgrada utrošiti gotovo 42 milijarde kuna i zapitao kritičare smatraju li da je s takvim brojakama neambiciozan zakon o obnovi Zagreba i okolice koji je u saborskoj proceduri.

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat koji je u samoizolaciji uključio se putem skypa u Temu dana Hrvatske radiotelevizije (HRT) i najavio da bi se iz samoizolacije na posao trebao vratiti u petak, 4. rujna.

Prema prijedlogu zakona o obnovi 60 posto konstrukcijske obnove zgrada financirat će Vlada, 20 posto Zagreb, a 20 posto sami vlasnici. Na pitanje urednika kako se došlo do takva omjera financiranja i zašto, primjerice, taj omjer nije drukčiji u Zagrebu koji ima najveći prirez u državi, ministar Horvat odgovorio je da je takav omjer utvrđen samo za prvu i za stanovanje najnužniju nekretninu. Kada je pak riječ o drugoj i svakoj sljedećoj nekretnini u njezinu će konstrukcijsku obnovu vlasnici uložiti 50 posto od ukupne cijene konstrukcijske obnove. To je, dodao je, i novitet u odnosu na pretodne obnove jer se sada uključuje i privatni kapital.

Morat ćemo pronaći novac za obnovu; projekt od 42 milijarde kuna neambiciozan?



“Novčana sredstva koja ćemo trebati kako bismo u jednom dijelu napravili konstrukcijsku obnovu, a u jednome dijelu cjelovitu, procjenjujemo na gotovo 42 milijarde kuna”, rekao je ministar Horvat.

S tim u vezi, poručio je svima koji smatraju da je ovaj projekt neambiciozan jesu li “ikada u životu na jednom mjestu vidjeli ili barem brojkom napisali 42 miljarde kuna”. Ustvrdio je kako ćemo “taj novac morati pronaći, kvalitetno ga utrošiti ne da bismo krpali i vratili Zagreb u stanje prije potresa nego da bismo napravili konstrukcijsku obnovu i pipremili Zagreb za prvu sljedeću nepogodu koja se, nadam se, neće dogoditi barem u sljedećih stotinu godina”.

Ministar je istaknuo da će projektanti jamčiti sigurnost provedene obnove ovisno o tome za koji će se stupanj obnove vlasnici odlučiti. Dodao je kako je izmijenjen tehnički propis na temelju kojega će se projektirati stupanj popravka, pojačanja ili cjelovite rekonstrukcije, te da će se povjerenje dati struci.

“Sve one nevjerne Tome koji su danas konstatirali da struka ne participira i nije bila dionik izrade prijedloga zakona opovrgava lista tijela struke koji su nam pomogli u izradi zakona”, rekao je Horvat.

Prijedlog zakona nisu čitali oni koji kažu da nema aktivnosti obnove

Na pitanje urednika što će slijediti po glasovanju o zakonu koje bi se trebalo dogoditi u petak, 11. rujna, i na primjedbu oporbenih zastupnika kako prijedlog zakona ne propisuje nikakve aktivnosti obnove, minisitar Horvat rekao je da će “možda malo i hrabro konstatirati da oni koji su to izjavili jednostavno nisu čitali zakon”.

“Činjenica je da će do drugoga petka biti napravljena kvalitetna analiza podnesenih amandmana u današnjoj saborskoj raspravi”, najavio je. Horvat je siguran kako će se prihvatiti većina amandmana onih koji su se potrudili uputiti kvalitetne amandmane.

Kada je pak riječ o kontroli trošenja proračunskoga novca, ministar je najavio da će se povjerenje dati ovlaštenim inženjerima građevine, arhitekture, stojarstva i elektrotehnike da isprojektiraju toškovnike, koji će se prekontrolirati i potom na javnom natječaju izabrati instituciju ili zajednicu ponuditelja koji će raditi tehničko-financijsku kontrolu, te odabrati glavnoga nadzornog inženjera ili inženjere.

Fond za obnovu bit će osnovan u roku od mjesec dana

Ministar je izvijestio da je u tijeku izrada aplikacije koja će na web stranici ministarstva transparentno na mjesečnoj bazi prikazivati kako se i na što je utrošen novac iz različitih izvora koji će nam biti na raspolaganju pa tako i proračunskoga novca. Kvartalno će se pak, dodao je, za potrebe vlade i Sabora, izrađivati izvješća koja će moći čitati saborski zastupnici i kolege ministri.

Horvat je najavio i da će Fond za obnovu biti osnovan u roku od mjesec dana.

Izvijestio je i da će se stanovnici Zagreba koji su nakon potresa bili smješteni u Studentskom domu Cvjetno naselje biti uskoro preseljeni u hostel Arena u kojemu će imati najmanje istu razinu smještaja koju su imali u Cvjetnom naselju a predujam za to stigao je iz Fonda solidarnosti.

Komentari