Milošević: Cijeli se život borim protiv predrasuda, za desnicu sam četnik, a za umjerene profesionalni Srbin

Boris Milošević/Matija Habljak/PIXSELL

Potpredsjednik Vlade Boris Milošević komentirao što točno radi na Banovini u razrušenim gradovima i selima te kakav je dnevni ritam. 

Objašnjava kako dan počinje u devet sjednicom Stožera gdje analiziraju što se napravilo prethodnog dana, koje su mjere donesene, je li se pojavio neki novi problem i planiraju na što će staviti naglasak taj dan.

Nakon sjednice nekad imaju medijske obaveze, nekad rješavaju konkretne probleme ili idu na neki radni zadatak gdje žele biti proaktivni, presresti problem prije nego što se pojavi. Ima i protokolarnih obveza jer im često u posjet dolaze razne domaće i strane delegacije.


‘Još uvijek radimo dosta usporednih poslova’

Komentirao je i kako protječe proces sanacije na potresom pogođenom području.

“U ovom trenutku tog hodograma nema, dakle još nismo došli do te faze. Još uvijek radimo dosta usporednih poslova – traje kontejnersko zbrinjavanje ljudi, osiguravanje toplih obroka za sve i te neke vrste prve pomoći. Dakle, krenuli smo u izgradnju kontejnerskih naselja koja će prvenstveno imati stambenu svrhu iako je lokalni plan da negdje imaju i poslovnu. Pa imamo rušenje, potom još uvijek imamo ove brze preglede statike koje želimo završiti do kraja mjeseca – da sve oštećene građevine imaju naljepnicu. Na koncu tu je i procjena štete: u sljedećih mjesec dana trebamo procijeniti kolika je ukupna šteta koju je potres prouzročio kako bismo mogli podnijeti zahtjev Europskoj komisiji za fond solidarnosti da nam se odobre sredstva za obnove javnih zgrada”, rekao je za Večernji list. 

Dodao je kako se pored svega pojavio i taj prirodni fenomen vrtača koje su, kad se potres dogodio, bile samo dvije, a sad ih je više od devedeset. Angažirali su struku s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta da im objasni zašto one nastaju i koje područje bi, ako bi išli u obnovu kuća, bilo sigurno i što očekivati u budućnosti.

“Idućih dana očekuje nas i početak procesa podnošenja zahtjeva za obnovu što svi građani željno iščekuju. Tako da imamo još dosta izazova, koliko god problema riješimo, pojave se novi”.

‘Cijeli se život borim protiv predrasuda’

Kada je u pitanju njegova politička karijera navodi kako je imao nekih ponuda da karijeru gradi kroz neku jaku mainstream stranku i tako imati puno više političke moći, ali su ga životne okolnosti vodile u tu manjinsku politiku “i ušao sam preduboko u nju”.

“I prije nego što sam se počeo baviti politikom, bavio sam se problemima Srba povratnika i jednostavno ušao u šprancu u kojoj želim napraviti pomak. Vjerujem u to što radim. Mislim da bi mi bilo lakše u mainstream stranci nego u manjinskoj jer se stalno moram boriti protiv predrasuda. Ali cijeli se život borim protiv njih”, istaknuo je.

“S jedne strane, što god napravio, za desnicu sam četnik, ili bar ekstremni Srbin, pogotovo kad se još prezivaš Milošević. S druge strane, umjereni te ljudi gledaju kao profesionalnog Srbina”, dodao je.

Navodi kako se brojne mainstream stranke zalažu za nacionalnu ravnopravnost, ali mi nismo dosegli tu razinu da te probleme možemo prepustiti samo njima. Kod Srba postoje specifični problemi – od jezika i pisma, pa do stambenog zbrinjavanja, elektrifikacije sela koje mainstream stranke percipiraju kao periferne probleme, naglašava.

“I onda kad se dogodi situacija da to iskoči u mainstream, kao recimo sad situacija s Banijom, svi se čude kako su to sela bez struje ili kako žive u strašnim uvjetima”.

‘Ćirilica nije agresorsko pismo’

Ističe da je još i kao saborski zastupnik ukazivao na takve probleme, ali ga nitko nije doživljavao.

“Čak ni kada činiš vladajuću većinu, a sad se svi bave time i pitaju me jesmo li mogli učiniti više? Čak i kad smo u vladajućoj koaliciji ne možemo učiniti više ako nemamo podršku drugih. Srbi imaju toliko problema i svi su zapravo prioritetni. Od egzistencijalnih problema do borbe za ostvarenje jezičnih prava. Mi se samo borimo za prava koja su već izglasana zakonima prije 20 godina dvotrećinskom većinom. Samo želimo da se to implementira”.

Dodaje kako shvaća da je to proces koji ne ide preko noći te navodi da ćirilicu treba u javnosti normalizirati. “To nije nikakvo agresorsko pismo, nego pismo kao i svako drugo i da Hrvatska neće ništa izgubiti ako implementira svoje vlastite zakone i ćirilica se pojavi na nekoj javnoj ploči. To ne treba demonizirati”.


Komentari