Milanovićev posjet Bosni: Kritzirao zakonodavstvo u BiH, zbog toga ga napali, ali nije pokazao nikakvo kajanje

Foto: Denis Kapetanovic/PIXSELL

Predsjednik Republike Zoran Milanović proteklih je dana u posjetu nama susjednoj državi, Bosni i Hercegovini. Tamo je posjetio Vitez i Mostar te govorio u zaštitu Hrvata u toj državi.

Dayton i Komšić

Prvo je bio u posjetu gradu Vitezu gdje je govorio da će dosljedno inzistirati na zaštiti prava Hrvata u Bosni i Hercegovini te poštivanju Daytonskog sporazuma sve dok je on na snazi:

“Na jednak način postupat će u odnosu na dokumente koje budu usvajale sve međunarodne organizacije kojih je Hrvatska član, najavio je i poručio ili takvih dokumenata neće ni biti.”

“To su stvari o kojima se mora otvoreno razgovarati. Ako je Dayton “passé” želim da to znamo”, kazao je pa dodao da je spreman i na to da ga zbog zalaganja za ovakva stajališta proglase hrvatskim nacionalistom,  iako on to nije.”


Osim toga, govorio je i o značaju postrojba Hrvatske vojske u Bihaću za vrijeme rata, ali i o Željku Komšiću: “Komšić nije predstavnik hrvatskog naroda, a člana Predsjedništva moraju birati građani hrvatske nacionalnosti”

Problematično zakonodavstvo

Nastavno na Komšića govorio je o problematičnom zakonodavstvu u Bosni i Hercegovini te stranim pokušajima da ga poprave: “Upravo je Hrvatska ta koja se zalaže za izmjenu izbornog zakonodavstva, štoviše, mi nastojimo objasniti i uvjeriti naše partnere u međunarodnoj zajednici u nužnost izmjene Izbornog zakona.”

“Baš izborna reforma bila je jedan od zahtjeva RH koji sam, kao predsjednik Republike, tražio da se unese u komunike NATO-ova summita. I unesena je izravna referenca na nužnost izborne reforme koja bi morala u budućnosti zajamčiti pravo svakog od triju konstitutivnih naroda da biraju svoje predstavnike.”

“Ni manje, ni više od toga, jer je pravo da biraš svog predstavnika temelj svake demokracije, pa tako treba biti i u BiH. Ne vidim tko bi, ako želi dobro BiH, i zašto bi, ako želi demokratsku BiH, imao nešto protiv prava Hrvata u BiH da sami biraju svoje predstavnike.”

Suradnja s Plenkovićem

Iako zadnjih dana vodi mnoge javne borbe s premijerom Andrejem Plenkovićem, oko stavova vezanih uz BiH njih dvojica su potpuno udruženi: ” Hrvatska vanjska politika je do sada u međunarodnim institucijama često imala zahtjeve koji su bili opravdani, legitimni i pošteni, pa tako i u slučaju BiH, ali gotovo uvijek posljednjih godina stala bi na pola puta ili pred samim ciljem.”

“Vodila bi se onom uzrečicom – ako prođe, prođe. U takvoj situaciji smo se našli i uoči zadnjeg NATO-ova summita, ignorirali su naše primjedbe i zahtjeve računajući da će Hrvatska odustati. Za njih je to bio kamenčić u cipeli koji žulja, ali će, računali su, ispasti van.”

“Za Hrvatsku je to bio kamen koji nismo mogli ni smjeli zaobići. Na kraju, zahvaljujući samo čvrstom stavu, u završni dokument su uvršteni i Daytonski sporazum, koji ujedno znači konstitutivnost naroda, i izborna reforma.”

2Dobro je, zapravo važno što su se i premijer i hrvatska diplomacija priključili mojem stavu i nadam se kako će tako biti i ubuduće kada je u pitanju barem briga o Hrvatima u BiH. Hrvatska, dok sam ja predsjednik Republike, neće više popuštati, neće stati na pola puta ili prikloniti se jačem.”

Prava Hrvata u BiH

Nakon toga govorio je i o pitanju koje danas podiže puno prašine, onom o pravima Hrvata u BiH gdje je kritizirao politiku te države: “Čini mi se, a to se vidi prostim okom, kao da aktualna bošnjačka politika želi da što više Hrvata izgubi vjeru u BiH i u svoju budućnost u BiH.”

“Nadam se da neće nikada i da će ostati u svojoj zemlji koju, gdje god danas u njoj žive, grade i razvijaju. BiH će opstati kao država, nama važna, susjedna, prijateljska i nadam se, želim to, u dogledno vrijeme kao članica europske obitelji, pa nikakve usporedbe te vrste, s bivšom državom, nema potrebe ni komentirati.”

“Kako će doći do tog cilja, bilo bi idealno, i Hrvatska će uvijek navijati za to rješenje, da se Hrvati, Bošnjaci i Srbi u BiH međusobno dogovore i sami pronađu izlaz iz ove situacije. Hrvatska je tu da bude od pomoći, ne da bilo što nameće jer to nije politika Republike Hrvatske prema BiH.”

Nema kajanja

Dva dana kasnije predsjednik je otišao u Mostar gdje je održao predavanje na tamošnjem sveučilištu. Tamo je morao objašnjavati izjave koje je dao dva dana ranije u Vitezu: “Ne mogu vam ponavljati što sam rekao. Hrvatima se ukralo pravo da biraju svog člana Predsjedništva.”

“Što tu nije jasno? Što je tu moralno, što je tu ispravno? Ja moram da bih bio kozmopolit simpatizirati tuđi sekularni nacionalizam. Ja nisam nacionalist i očekujem da to ne budu ni drugi. To je osnova osnova.”

“Detalji izbornog zakona, to me ne zanima. Treba li ga mijenjati – ne znam. Prvih 10 godina nikome nije palo napamet da Hrvatima bira člana predsjedništva, a onda se netko pametan toga dosjetio. To je možda najbolji kontradokaz o čemu se tu radi.”

Što dalje?

Predsjednik je govorio i o mogućem scenariju da i dalje Hrvati budu bez člana Predsjedništva: “Nadam se da neće. Da se to neće dogoditi. Jer to je protivno slovu i duhu Daytonskog sporazuma. Hrvatska je potpisnica, Hrvatska je ukorijenjena u to. To je činjenica.”

“Jedino što tražimo i očekujemo je da se to poštuje. Što se tiče mene, u svakoj međunarodnoj instituciji u kojoj se bude donosio neki dokument o BiH, tražit ću i inzistirat ću da se uvijek spomene poveznica/referenca na okvirni sporazum Dayton-Paris.”

“Jako bitno. Dakle, izvorni Dayton i konstitutivni narodi. Ukoliko ne bude reference na konstitutivni narod i Dayton, neće biti zajedničke izjave. Bit će papir predsjedavajućeg, to je ništa”, zaključio je Milanović.

Komentari