Povećanje cijena prvi je pokazatelj inflacije. Da inflaciju treba shvatiti vrlo ozbiljno i zbog ispunjavanja kriterija za uvođenja eura, ali i standarda građana, rekao je u srijedu u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” ministar financija Zdravko Marić.
Upitan hoće li inflacija ugroziti ulazak u eurozonu, Marić je rekao da ćemo sljedeće godine ponovno imati proračunski deficit unutar tri posto što znači da će covid efekt od preko 35 milijardi kuna biti gotovo u potpunosti jednokratan.
“Već ove godine vidimo i putanju udjela javnog duga u BDP-u ponovno u silaznoj putanji”, istaknuo je Marić.
U nekoliko proteklih mjeseci govorilo se o inflaciji što je jedan od kriterija za uvođenje eura. Taj kriterij, istaknuo je, navodi da se mora biti unutar granice od maksimalno 1,5 posto više ili manje u odnosu na tri zemlje sa najnižom inflacijom. Hrvatska trenutno ima prosječnu inflaciju koja ne odskače od prosjeka EU, ona je i nešto niža, no postoje tri zemlje – Grčka, Cipar i Portugal koje još uvijek imaju jako nisku inflaciju.
Zbog toga, te zemlje kvare sliku u formuli za izračun maastriškog kriterija, jer se gledaju tri najbolje zemlje.
“No, kad se i te tri zemlje zbroje Hrvatska je i dalje unutar kriterija za uvođenje eura. Inflaciju, međutim, treba shvatiti vrlo ozbiljno i zbog ispunjavanja kriterija ali i zbog standarda naših građana”, istaknuo je ministar.
Dodao je da na inflaciju prije svega utječu cijena energije, nafte prije svega, što se reflektira i na cijene hrane te građevinskog materijala.
Osvrnuo se i na strah stanovništva od poskupljenja nakon uvođenja eura. Marić je naglasio da će minimalno šest mjeseci uoči objave da Hrvatska ulazi u eurozonu, postojati obveza iskazivanja dualnih cijena (u kunama i eurima), koje će tako biti iskazane godinu dana, možda i više.
Iako se ulaskom u eurozonu ne očekuje smanjenje opće stope PDV-a, nije isključio mogućnost smanjenja međustopa na hranu.
Komentirajući Nacionalni plan oporavka i otpornosti, naglasio je da nas čeka vrlo izdašna financijska omotnica – u idućih sedam godina 25 milijardi eura.
Iznenađen je uspjehom turističke sezone poglavito srpnja i kolovoza, ali i rujna budući da je do sada vrijednost fiskaliziranih računa u rujnu 24 posto viša nego u rujnu 2019. godine, naravno samo u turizmu.
Marić je najavio i rebalans proračuna i to zajedno s pripremom proračuna za sljedeću godinu.
