Mala općina bilježi pravi turistički procvat: U pet godina ćemo udvostručiti promet

Općina Kaštelir- Labinci

Iako nema izlaz na more, općina Kaštelir-Labinci na sjeveru Poreštine posljednjih godina bilježi pravi turistički procvat. Lani je tako s kapacitetom od 2.050 kreveta u 431 turističkom smještajnom objektu ostvarila čak 90.000 noćenja, odnosno rast od 17 posto u odnosu na 2018. Uz to, zabilježila je i 9.500 turističkih dolazaka, odnosno skok od 20 posto više dolazaka u 2019. u odnosu na godinu ranije.

U Kaštelir-Labincima, piše Glas Istre, razlog tome vide u novoj Strategiji razvoja turizma za razdoblje 2019. – 2025. godine, usvojene potkraj prošle godine i kojoj je cilj u pet godina udvostručiti turistički promet. Zanimljive ljetne manifestacije, među kojima su atraktivnije tradicionalna Gramperijada, odnosno festival krumpira, te koncertni ciklus Romance & wine in Kaštelir, novi sadržaji poput zavičajne etnografske zbirke House of Memories, i interes turističkog poduzetništva, primjerice odluka tvrtke Via tempora da u Labincima otvori središnji bike-centar za Istru, neke su od pojava koje su općinsku upravu i ovdašnju Turističku zajednicu potakli da budućem razvoju turizma pristupi promišljenije i planski.

Jedan od važnijih ciljeva zacrtanih ovom strategijom je planski rast kapaciteta od po stotinjak postelja godišnje uz težnju da se njihova popunjenost poveća na 70 dana godišnje. Time bi se broj noćenja na kraju planskog razdoblja sa sadašnjih 90.000 povećao na oko 170.000, dakle skoro dvostruko, ali želi se povećati i potrošnja po noćenju sa sadašnjih 30 na 50 eura. Svoju turističku ponudu općina Kaštelir-Labinci želi brendirati prema načelima uravnoteženog razvoja, održivog i u skladu s prirodom, uz poštivanje ekoloških standarda i s naglaskom na autentičnost, kako prostora i objekata, tako i ponude hrane i pića, ali i manifestacija na kojima su strani turisti sve češći gosti.

Botanički vrt, zoološki park, cikloturizam…

Strategijom je predložen niz novih sadržaja kojima bi se trebala povećati atraktivnost turističke ponude kaštelirskog kraja, a neke od zamisli su originalne i u istarskim regionalnim razmjerima. Primjerice, predlaže se osnivanje botaničkog vrta kojim bi se gostima mogla prezentirati prirodne vrijednosti koje su u urbanim središtima gotovo nedostupne, te potencijalno još atraktivnijeg zoološkog parka s autohtonim pasminama domaćih životinja i primjercima autohtonih divljih vrsta. Zamišljeno je također i pokretanje umjetničkih kolonija, u ruralnim ambijentima općine koji će biti poticajni za umjetničko stvaranje.



Uz to, većim brojem staza predlaže se i unaprjeđenje cikloturizma koji je ovdje dobio snažan zamah osnivanjem bike-centra, a želja je i poboljšati trekking ponudu odnosno trčanje kroz prirodu, kao i urediti piste za vožnju kartinga za goste željnije adrenalina. U Strategiji se preporučuje i razvijanje pustolovnog avanturističkog i lovnog turizma, zatim škole jahanja kao dio zdravstvenog i rehabilitacijskog turizma, ali i uz mogućnost konjičkih sportskih natjecanja. Izletnički turizam predlaže se dodatno obogatiti izgradnjom sustava vidikovaca za promatranje okoliša, a autori Strategije područje ove općine smatraju i zgodnom lokacijom za ljetne dječje kampove u vegetacijski bogatom i raznolikom okolišu.

Jedan od naglasaka u novim prijedlozima turističke Strategije je unapređenje enogastronomske ponude, koja na području općine Kaštelir-Labinci trenutačno obuhvaća svega nekoliko restorana i vinarija.

Posebna eno-gastronomska niša zacrtana Strategijom je i ekološka poljoprivreda, odnosno ponuda jela i pića od ekološki proizvedenih namirnica. Ponuda autohtonih suvenira također je nešto što ovom području nedostaje i trebalo bi ju razviti u skladu s napretkom ostale ponude, uz poticaj otvaranju suvenirnica i tematskih butika.

Spomenuta etno-zbirka u Strategiji također ima svoje mjesto uz prijedlog njezina osuvremenjivanja i dopune multimedijskim sadržajima, a kulturni turizam valjalo bi obogatiti i ponudom novih manifestacija posvećenih, primjerice, narodnoj glazbi i običajima, piše Glas Istre.

Komentari