U emisiji HTV-a Otvoreno, o drugoj fazi cijepljenja u kojoj su prioritet osobe iznad 65 godina, zatim o pritiscima pacijenata na liječnike zbog cjepiva koje i dalje stiže na kapaljku, te o ublažavanju mjera i o tome kad će na red za cijepljenje doći mladi i zdravi ljudi.
Govorili su prim.dr. sc. Marija Bubaš, dr. med., pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prof. dr. sc. Gordan Lauc, molekularni biolog, član Znanstvenog savjeta Vlade, doc .dr .sc. Antonija Balenović, dr.med., ravnateljica Doma zdravlja Zagreb – Centar i Mirela Marković, dr. med., članica Izvršnog odbora Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM).
Doktorica Marković je odradila cijepljenje ovo poslijepodne te kazala kako je to prošlo i kojim cjepivom su pacijenti cijepljeni.
“Stigla je AstraZeneca. Došlo je dovoljno za 30 pacijenata koji će doći sutra. Cjepivo je nešto jednostavnije od Pfizerovog i zahtijeva manje pripreme, ali je zahtjevna administracija. Sama aplikacija je najjednostavnija, a svaki pacijent mora ostati 20 minuta nakon cijepljenja. Kod nas nije bilo sve organizirano kao u Međimurju, a ja sam odlučila cijepiti u svojoj ordinaciji jer mi je to zgodnije od tzv. radilišta, a pacijenti će sjediti u čekaonici. Ja zato sutra neću biti dostupna za ostale pacijente, a sve koje su trebali pregled, prebacila sam na iduće dane”.
Danas se cijepilo i u Domu zdravlja Centar o čemu je govorila doktorica Balenović.
“U Domu zdravlja Zagreb – Centar smo imali prvi dan cijepljenja. Sve je prošlo odlično. Cijepili smo tijekom poslijepodneva, svi su se odazvali i nije bilo nuspojava. Sutra počinje cijepljenje na ostalim punktovima našeg doma. Nitko nije odbio cjepivo i svi su se odazvali. Nismo radili analize s liječnicima koji se nisu prijavili za cjepitelje. Konkretno u našem domu, od 188 ordinacija odazvalo se njih 169. Ne znamo zašto se ovi nisu odazvali, no možda hoće naknadno. Punktovi su organizirani na način da su tijekom dana dva tima pa se ne preklapa sa smjenama liječnika, koji onda jedan dio svog radnog dana prekovremeno cijepe”.
Na pitanje ima li puno liječnika koji se nisu prijavili za cjepitelje, doktorica Bubaš je rekla da su to pojedinačni slučajevi.
“Mislim da su to pojedinačni slučajevi. Imate 2100 liječnika obiteljske medicine i bilo bi šteta ne iskoristiti taj potencijal. Mislim da će se i ostali liječnici javiti. Možda neki imaju više mlađih pacijenata pa se sada nisu imali ni razloga javiti”.
Čini se da je Zagreb, iako ima najviše stanovnika, zadnji u redu na cijepljenje. Bubaš je pojasnila je li to uistinu tako.
“Zagreb ima neki svoj tempo s obzirom na broj pristiglih doza cjepiva. Šarolika je situacija s rezultatima, neki su se odlučili za punktove, a neki će to učiniti kad stigne još cjepiva”.
Bez panike i pritiska
Doktor Lauc kaže kako je pravo čudo što već sad imamo cjepivo.
“Prije godinu dana nitko nije očekivao da ćemo već sada nekoga cijepiti. To je na razini globalnog čuda. Nije takva situacija da moramo dizati paniku oko toga hoće li se netko cijepiti par dana prije ili kasnije. Mi sad nemamo puno zaraženih i možemo ići ugodnim tempom pez panike i pritiska. Mi smo cijepili preko 150.000 ljudi, a za gripu imamo oko 230.000 cjepiva svake godine. Mi ćemo u velikoj mjeri zaštititi sve ugrožene skupine”.
Balenović je kazala kako u Zagrebu ima i najviše liječnika koji su se cijepili, pa su sve doze iskorištene.
Marković je kazala da je najbitnije da procijepimo što je moguće više ljudi da se vratimo u normalan život.
“Ja sam odabrala tih 30 koji su najstariji i s najviše bolesti. No, kad sam rekla da je u pitanju AstraZeneca, bilo je ljudi koji su odbili. Objasnila sam im da s jedne strane imaju AstraZenecu, a s druge strane tešku kliničku sliku, i tako sam dobila tih prvih 30. Ako stigne i Moderna, nadopunit ćemo popis”.
Sastaviti listu prioriteta, bio je dosta veliki zadatak, no doktorica Balenović je rekla da nije čula da se netko posebno žalio.
Što se tiče prijetnji liječnicima od strane pacijenata koji misle da bi trebali prije doći na red, Balenović kaže da je bilo takvih slučajeva.
“Ja sam čula da su se neki pacijenti žalili da ih liječnik ne želi zapisati, no sve smo te pritužbe riješili, pa i onu da se svi ne mogu istovremeno cijepiti. Znamo da je Zagreb jedan od najstarijih gradova, sami brojevi puno govore”.
Naručivanje preko weba
U pripremi je i web platforma za prijavljivanje za cijepljenje.
“Ta platforma rješava probleme naručivanja, ali je zasad dobro da se pacijenti jave svom liječniku obiteljske medicine. Naime, tu trijažu najbolje može napraviti sam liječnik koji zna sve o pacijentu. Liječnici znaju koji su pacijenti najrizičniji. A tko god je pitao HZJZ, dobio je odgovore i dobio je pomoć. Platforma će riješiti probleme i onima koji nisu informatički pismeni jer će je biti lako koristiti. Platforma je u razvoju i vjerujem da će svi tehnički problemi biti riješeni za dan-dva”.
“Veselim se toj aplikaciji i mogućnosti da se pacijenti sami upisuju u platformu i nadam se da pacijente neću morati ja upisivati. Jer pored sveg posla ja to ne bih stigla”, kazala je doktorica Marković.
“Ne, nećete morati vi upisivati”, odgovorila joj je Bubaš.
Serološka studija
Doktoru Laucu je bilo postavljeno pitanje o serološkoj studiji prema kojoj je svaki treći Zagrepčanin bio u kontaktu s virusom, a svaki četvrti ima antitijela.
“Jedno od temeljnih pitanja je koliko je ljudi bilo u kontaktu s virusom te iz kojeg su bazena su svi oni koji su u bolnici i preminuli. HZJZ radi jednu studiju koja će biti reprezentativnija. U našem istraživanju je podatak da je oko 40 posto ljudi bilo u kontaktu s virusom. Zagreb je blizu prosjeku Hrvatske”.
Mišljenja znanstvenika su često oprečna, pa to zbunjuje ljude.
“Jako je zbunjujuće iznositi različite podatke i zato smo krenuli sa studijom. Ono što je naše temeljno pitanje je možemo li, gledajući ljude koji su se zarazili, ustanoviti gdje su se oni zarazili. Došli smo do zanimljivog otkrića jer smo upoređivali različite firme i uvjete rada i vidjeli da među tim firmama postoje velike razlike. U nekim firmama je bilo 11, a u nekima 25 posto zaraženih. Puno je ljudi pitalo zašto je u Sloveniji sve zatvoreno, a imaju puno zaraženih. Odgovor bi mogao biti taj što oni nisu zatvorili firme. Kod nas su neke firme uspjele zaštititi svoje radnike, a druge ne. I to je sve u Zagrebu gdje su svi imali iste mjere”.
Bubaš je zatim rekla da bi nju posebno zanimali sociokulturološki aspekti i djelatnosti jer postoje djelatnosti u kojima ne možete izbjeći kontakt, a neki ljudi i poprilično dugo putuju na posao.
“U istraživanje smo uključili i tip posla i edukaciju i sve. Pokušali smo uhvatiti širok spektar od zaštitara, do high-tech firmi koje su radile od kuće. No, imali smo i velike firme s puno zaposlenika i svi su išli na posao, ali kroz smjenski rad i pažljivu organizaciju, imali su malo zaraženih”, kazao je Lauc.
