Kolona sjećanja nije jedina iznimka kojoj je Nacionalni stožer dopustio vlastita pravila o okupljanju

HRT

Mijenjanje odluke o okupljanju kako bi se mogle obilježiti tragedije Vukovara i Škabrnje izazvalo je brojne prijepore, ali i pitanje dvostrukih kriterija. Javnost, a sada posebno liječnici, pitaju se – zašto Stožer pravi iznimke za neke događaje?

Vukovarska kolona sjećanja pošteđena je nacionalne zabrane. Prije tjedan dana Stožer dopušta iznimku i odstupa od pravila. Jer na svim drugim javnim okupljanjima ne smije biti više od 50 ljudi.

“Smatramo da je odgovoran pristup upravo to anticipirati da će se nešto dogoditi i isprobati kao što je u slučaju Vukovara. Stvoriti određene epidemiološke okvire kako ne bismo došli u situaciju da se to dogodi, a onda nas opet vi pitate…”, kazao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Brane posljednju intervenciju i ponavljaju – odluku diktiraju epidemiolozi. Svi koji će se doći pokloniti žrtvama i Vukovara, ali i Škabrnje – morat će imati maske, poštivati razmak. Paze COVID redari.



SDP im spočitava nedosljednost

SDP im poručuje – nedosljedni ste u odlukama! “Nije dobro da imamo konstantno dvostruka pravila. Ja se nadam da neće biti potencijalna bomba nove zaraze. No, oni koji sudjeluju u organizaciji i blagoslivljaju takvu organizaciju masovnog okupljanja su valjda svjesni kakvu odgovornost preuzimaju na sebe”, rekla je SDP-ova saborska zastupnica Sabina Glasovac.

Teško je prognozirati koliko će se ljudi uistinu okupiti. “Dobro znate da je prošlih godina bilo više od 60 tisuća ljudi u koloni, mi molimo da to bude 500. I nadamo se da ćemo u tome uspjeti. Ako ih bude više neće nitko brojati…”, poručio je 10. studenoga ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

Iznimka je bila i procesija na Hvaru

No, nije prvi put da su odluke Stožera unosile zbrku. Bila je to i procesija na Hvaru u travnju ove godine. Iznimki je bilo u Velikom tjednu kad je cijela Hrvatska bila pod ključem i bez vjerskih okupljanja. Tradicija nije prekinuta na Hvaru – održana je procesija za križem.

“Stanovnicima Hvara strahovito puno znači….”, rekao je tada Capak. Premijer Andrej Plenković i ministar zdravstva Vili Beroš korijene vuku s otoka koji je tada bio pošteđen zaraze. Pa se propitivala i ta odluka Stožera.

Krunica u ruci. Maska na licu. Tako je to izgledalo u Marijanskom svetištu u Sinju na Veliku Gospu. Disciplina je popustila čim je pala kiša. “Bog je uz nas i draga Gospa! Ne bojimo se korone”, poručili su prisutni.

Korona nije uplašila ni momke sa Sinjske alke. Nije otkazan ni Maraton lađa – pjenila se Neretva!

Zabrana sustigla trgovce

Zabrana je sustigla trgovce. U predizbornim tjednima nisu radili nedjeljom – što je protumačeno kao politička, a ne epidemiološka mjera. “Meni se nekako činilo logično da to bude nedjelja, ali mi tu mobilnost možemo smanjiti i neki drugi dan”, rekao je Capak 25. travnja ove godine.

Ustavni je sud tu odluku srušio, nazvavši ju neustavnom. Uoči izbora olabavila je i kontrola s BiH, otvorile su se granice. Na biralištima gužve i epidemiološka pravila.

A u akciji i HDZ-ov koalicijski partner Dario Hrebak. Prekinuo je obaveznu samoizolaciju i stigao u Sabor čim je dobio mišljenje Krunoslava Capaka – da mu je i negativan test dovoljan za glasanje.

Nakon izborne pobjede – koronavirusa kao da nije ni bilo. Većina nije poštivala ni vlastite preporuke.

Silnim upozorenjima prkosilo je i sve više partijanera. Država je poslala inspekciju na teren, razljutila vlasnike. I ograničila radno vrijeme do ponoći. Ali čim stroži režim olabavi – zaboravi se i na naputke i na virus, piše Dnevnik.hr 

Komentari