Kako su ni iz čega stvorili velike tvrtke na području IT i industrije računalnih igara? Većina ih je počela bez kapitala i ureda, a danas se za njihove uspješne tvrtke i projekte zna u cijelom svijetu.
U emisiji Otvoreno gostovali su Alan Sumina, Nanobit, Tomislav Car, Infinum, Matija Žulj, Agrivi, Damir Sabol, Photomath, Zvonimir Frka-Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH.
Sumina je rekao kako je sve krenulo s fitness aplikacijom za američko tržište s kojom su zaradili prvi milijun.
“Krenuli smo 2008. godine i htjeli smo biti samostalni, neovisni i raditi ono što volimo. Nismo mislili da ćemo postići ovakav uspjeh”, rekao je.
Car je krenuo u posao sa softverskim idejama.
Upisali smo prvu godinu fakulteta. Bili smo klinci koji su voljeli programirati i onda smo vidjeli da je ovo fora i da bi mogli napraviti biznis od toga, rekao je.
“Ja sam prethodnik i drago mi je da je tako”, rekao je Sabol koji je 1997/1998. pokrenuo Iskon.
Istaknuo je da uspjeli izgraditi uspješnu tvrtku, ali i naglasio da je bilo situacija gdje su jedva preživjeli.
“Iskon smo prodali T-comu. Nije mi žao. Odradio sam svoje i čak sam se malo i zasitio. Bilo je intenzivno iskustvo”.
Žulj je krenuo s poljoprivrednom aplikacijom koja pomaže poljoprivrednicima da donose pametne i bitne odluke koje su im bitne za bolji profit. Istaknuo je da imaju 40-ak zaposlenih, te nekoliko desetaka tisuća korisnika u više zemalja svijeta.
“Radimo ‘impact’ na više od milijun ljudi indirektno, a vizija nam je doći do milijardu”, rekao je.
Zvonimir Frka-Petešić, rekao je kako je važno da imamo ovakve tvrtke koje se same razvijaju i ne trebaju pomoć države, ali je dodao da je država spremna pomoći ako im bude trebalo.
“Četvrta industrijska revolucija nam pokazuje da je znanje, u ovom slučaju software, ono što je vrijednost, budućnost. To nisu sirovine nego pamet. I to je smjer kojim moramo ići i razvijati nove tehnologije”, rekao je.
Dodao je da je država tu da pruža okvir u obrazovanju, a s druge strane da razvija potpore za istraživanja i razvoj.
“Od 2002. bili na 1 posto BDP-a ulaganja u razvoj i istraživanje, do 2015. smo pali na 0,8%. Sad smo opet podigli na 1%, a tih 13 godina pada nas koštaju i danas. Cilj nam je do kraja 2020. dostići 1,4%, a do 2024. 2,5% BDP-a. Moramo sustići zemlje EU-a u istraživanju i razvoju jer je to ono što Hrvatskoj treba, rekao je te dodao da su u zadnje četiri godine ubrizgali 9,4 milijarde kuna u projekte istraživanja i razvoja posebno malim i srednjim poduzećima”.
Sumina je rekao kako se dnevno skine preko 20.000 njihovih igrica, te da su njihove igrice orjentirane prema ženskoj populaciji, između 25-45 godina.
“Za jednu igricu potrebno je godinu do godinu i pol dana, a onda tek kreće stvarna borba jer ne znate hoće li biti uspješna na tržištu ili ne”.
“Trebalo nam je 10-12 godina da dođemo do velike razine, uz akumulaciju vlastitih sredstava, da bi se mogli natjecati na velikom tržištu”, rekao je.
