U posljednje vrijeme u Hrvatskoj su kontradiktorne izjave o epidemiološkoj situaciji. I dok se s jedne strane ljude nagovara na cijepljenje i govori kako se jedino na taj način možemo zaštititi od koronavirusa, s druge strane se uvode strože mjere. Tako je i predsjednik Vlade Andrej Plenković u srijedu, nakon sjednice GSV-a rekao kako “obveznog cijepljenja neće biti, a s vremenom će uslijediti da će se konačna odluka o cijepljenju svesti na individualnu odluku svakog pojedinca te da društvo više neće biti taocem te situacije”.
To znači da će za vrijeme turističke sezone na snazi biti strože epidemiološke mjere, a s dolaskom jeseni, polako ćemo se vraćati u “staro normalno”. Plenković je rekao kako se u konačnici slaže s izjavama hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića.
No, struka smatra kako ukidanje svih epidemioloških mjera nakon turističke sezone u ovom trenutku ne bi bila najsretnija opcija.
Stručnjaci tvrde da se cijepljenjem još uvijek nije postigao adekvatni stupanj kolektivnog imuniteta, a i ne zna se kako će se virus ponašati u jesen.
Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije prof. dr. Vladimir Mićović komentirao je najave predsjednika Milanovića i premijera Plenkovića o mogućem ukidanju svih mjera po završetku sezone.
“Velika Britanija je već sad to napravila i velik dio zdravstvene javnosti smatra da je taj potez preuranjen bez obzira na to što je ova zemlja postigla veći stupanj cijepljenosti. Činjenica je da će pritisak na zdravstveni sustav u takvim zemljama zbog cijepljenosti biti manji, no očito takve odluke nisu potaknute samo iz zdravstvenih razloga, već i iz gospodarskih. Smatram da bi i dalje kod nas trebalo ustrajati na kampanji cijepljenja, a trenutačno bi u tom kontekstu ovakve najave ukidanja mjera mogle djelovati demotivirajuće na postizanje kolektivnog imuniteta”, rekao je Mićović za Novi list.
Dodao je kako je četvrti val koronavirusa realna opasnost i za Hrvatsku. Izrazio je nadu da će se ipak više ljudi cijepiti pa bi se do polovine rujna trebalo cijepiti od 60 do 65 posto odraslog stanovništva.
