“Mislim da je to stvarno lasta koja najavljuje novo proljeće u Zagrebu, konstruktivnog grada za dobrobit građana. Druga lasta je sigurno i rad policije i USKOK-a i ostalih organa, to je nešto što je gušilo građane i upravljanje ovog grada. Mislim da udaramo dobre temelje u gradu”, rekao je Joško Klisović, predsjednik zagrebačke Gradske skupštine komentirajući sjednicu Skupštine održane u četvrtak, objavio je N1.
Osvrnuo se na preustroj Gradske uprave pri čemu je naglasio da se uredi grupiraju kako bi koordinacija bila lakša i kako bi bilo manje pročelnika. Jedan od ureda koji više neće samostalno djelovati je i onaj za branitelje, na što se Klisović posebno osvrnuo.
“Neće doći do nikakvih smanjenja prava branitelja, ona će se poštivati, oni će i dalje nastaviti koristiti gradske prostore za aktivnosti koje su dosad koristili, a gradska vlast će se i dalje odazivati na sve važne obljetnice iz Domovinskog rata”, rekao je.
Govorio je i o plaćama pročelnika, ali se iznenadio njihovim visokim iznosima. Pritom je rekao kako se znalo da pročelnici odnosno gradska vlast imaju veće plaće nego državna uprava.
“Očekivao sam da je to oko 20 tisuća kuna, ali nisam očekivao da ide na više od 30 tisuća kuna, to su već menadžerske plaće u hrvatskim poduzećima. Sada će doći do rezanja plaća, procijenjena ušteda je oko 20 milijuna kuna na godišnjoj razini”, istaknuo je predsjednik Gradske skupštine.
Dodao je kako se pokušava optimalizirati proračun, a sve rupe koje su nastale i curenja u privatne džepove će se suzbiti.
“Pročelnici su dobili nalog da svaki iz svoje domene kaže gdje se može smanjiti, odnosno uštedjeti, a sad se prolazi kroz te prijedloge. Taj proces traje neko vrijeme”, naglasio je.
‘Postoji politička volja za obračun s korupcijom u Zagrebu’, rekao je Klisović
Klisović je poručio da konačno postoji politička volja za obračun s korupcijom u Zagrebu. Dodao je da da je pokojni gradonačelnik Milan Bandić imao optužnice koje nisu dobile epilog.
“To je ono što ruši povjerenje građana u pravosuđe, a posebice kad se rade neke početničke proceduralne greške koje su poslije osnova nekom Vrhovnom ili Županijskom sudu da se osoba oslobodi. Vjerojatno nije postojala politička volja, a i pravosudne institucije uvijek osluškuju u kojem kontekstu rade, što nije dobro. To je javna percepcija, pa i tajming ovog uhićenja. Je li stvarno tek sada prikupljeno dovoljno dokaza da se te ljude uhiti ili se to moglo napraviti i prije”, rekao je Klisović.
Komentirao je i najave o mogućem obveznom cijepljenju protiv covida-19 u tri sektora.
“Vlada mora procijeniti je li ugroza od pandemije toliko velika da šteti zdravlju nacije. Ako jest, onda u Ustavom propisanoj proceduri mora donijeti odluku o obveznom cijepljenju. Ako procjenjuje da nije, onda može reći da svakom građanu ostavlja na individualnu prosudbu hoće li se cijepiti ili ne. Ali, ako ostavi građanima da odluče hoće li se ili neće cijepiti, onda ih ne možete držati odgovornima za njihovu odluku jer ste im dali izbor”, naglasio je.
Dodao je da su građani informirani, ali da nedostaje povjerenja.
“Ne možete onda zbog toga penalizirati poduzetnike. Apelirate na svijest, ali nakon godinu dana pandemije, svi smo informirani. Nije stvar u informiranju nego povjerenju prema Vladi i institucijama. Ako vam u zdravstvu nisu cijepljeni, ljudi kažu čekaj. Mislim da Vlada treba prvo krenuti od javnog sektora”, zaključio je Klisović za N1.
